Jelena Dopuđa bila je prva bosanskohercegovačka etnokoreologinja, a njen bogati životni i radni opus sada se pobliže zabilježio i u novoj knjizi “Život i djela Jelene Dopuđe”, čiji su autori dr. Grujo Bjeković i dr. Nenad Suzić.
Dr. Dušan Sp. Ilić, iz Republičkog pedagoškog zavoda Banje Luke, ukazao je na ovo iznimno vrijedno izdanje. Knjiga će koristiti građanima i djeci i omladini, smatra on.
Dugo se čekalo na ovakvu temu i skoro zaboravljenu ličnost našeg doba, koja nas je poprilično zadužila da istrajemo na čuvanju i njegovanju našeg identiteta, kulture i vrijednosti u više sfera ljudskog djelovanja. To se posebno tiče naše djece i omladine, građana, koje imamo, a koje su stvarane na prostoru bivše SFRJ i SR Bosne i Hercegovine. Ovaj prilog RS predstavlja posebno značajnu publikaciju u vidu knjige koja može naći upotrebu svugdje, a posebno u našim školama, bibliotekama, fakultetima, kulturnoumjetničkim društvima, udruženjima i narodu ovih prostora bez obzira na uzrast.
Najnovije što treba istaći da je u prvoj polovini 2023. godine objavljena knjiga koju je dr. Grujo Bjeković sa dr. Nenadom Suzićem, kako rekosmo, pod naslovom: “Život i djela Jelene Dopuđe”, štampana u Štampariji “Sokolac” 2023. godine. Nije slučajno da je Sokolac ujedno i mjesto rođenja naše heroine folklora, te davne 1904. godine u vrijeme kada je Bosna i Hercegovina bila i grcala pod austrougarskom upravom. Draga Jelena Dopuđa nas je napustila 1987. godine, ali je ostavila iza sebe zapažen rad i trag prikazan u ovoj rijetkoj knjizi na našem prostoru.
Ova dva autora su se odvažila, potrudila i napisala brojne knjige sa sadržajima školske i prosvjetne tematike, pa i ovu napisanu na jedan neobičnzanimljiv način i približili je javnosti u više dimenzija, uvaženog etnokoreografa Jelenu Dopuđu. Autori su knjigu saželi kroz pet aspekata Dopuđinog života i rada: etnografije, kineziologije, nastave fizičkog vaspitanja, animatora tradicije i kulture naših naroda i narodnosti i na kraju kao aktiviste za široko obrazovanje i tjelesno aktiviranje kako ženske tako i muške djece i omladine. Dopuđin radni vijek je tekao linearnom i uzlaznom putanjom u teškom periodu stvaranja socijalističke zajenice, ali i prije toga. Radila je kao učitelj, nastavnik u srednjoj školi, na univeritetu, službenik u Ministrstvu prosvjete istraživač na Institutu za proučavanje folklora. Svoje najbolje radove i publikacije napisala je u penziji i poodmaklom dobu. Nije se predavala.u radu, za plemenite i humane ideje. Njeno stvaralaštvo nije bilo motivisano zaradom, nego potrebom, zanimanjem, čuvanjem domaćih vrijednosti, kao i naučnim idejama koje je nosila u sebi.
Konkretnije, kao poznati etnokoreograf, Jelena Dopuđa na prostoru bivše Jugoslavije početkom i tokom dvadesetog vijeka je efikasno uočavala da joj sistemi bilježenja narodnih igara i plesova koje je tražila i pronalazila kod različitih domaćih i stranih autora nisu dovoljni te se školovala putem kurseva i tečaja u Ljubljani kako bi unaprijedila vlastiti sistem bilježenja svih igara i plesova na ovome prostoru. Kao etnokoreograf je sakupila preko 2500 igara i narodnih plesova i sve uredno zabilježila (pohranila). Po zanimanju učiteljica, završivši Učiteljsku školu u Sarajevu, posjedovala je muzičko predznanje, ali joj to nije bilo dovoljno da vjerno utvrdi i zabilježi pojedine igre i plesove. Srećom joj se pri ruci našao Cvijetko Rihtman koji je evidentirao vodeće melodije, prateće glasove i ritmove pojedinih numera. Na početku svog nastavničkog radnoga vijeka i nastavničke prakse koju je ostavila iza sebe, pokazala je golemo iskustvo i interesovanje za folklor našeg naroda i nastojala da što više ovih pokreta i narodne tradicije uvede i zadrži u školama. Nešto što nam danas itekako treba, a to je kretanje putem i uz folklor(a) i igrovne dovitljivosti, jer takvo kretanje tradicionalno veoma popularno, jer ono posredujuje, zbližava i oplemenjuje.
Knjiga “Život i djela Jelene Dopuđe”, Gruje Bjekovića i Nenada Suzića, mojih kolega, preporučujem javnosti i nadam se da će da budu dostupne i što bliže našim školama, bibliotekama, nekim fakultetima, kao i našim folklornim društvima, institutima, i pregaocima folklora i entuzijastama, napisao je dr. Dušan Sp. Ilić.