Prodromalna faza migrene, poznata i kao premonitorna faza, može poslužiti kao rano upozorenje na nadolazeću glavobolju. Tokom ove faze mogu se javiti različiti tjelesni, osjetilni i bihevioralni simptomi, uključujući promjene raspoloženja, bol u vratu i osjetljivost na svjetlo, piše Health.com.
Simptomi prodroma obično se javljaju 24 do 48 sati prije glavobolje, a sama prodromalna faza bez liječenja može trajati od četiri do 72 sata. U tom periodu mogu se primijetiti promjene raspoloženja poput tjeskobe, depresije ili razdražljivosti, kao i kognitivne poteškoće poznate kao „moždana magla“, koje otežavaju koncentraciju.
Česte su i probavne smetnje, poput smanjenog apetita, mučnine ili iznenadne želje za određenom hranom. Od tjelesnih simptoma mogu se javiti umor, pretjerano zijevanje, bol u vratu i učestalo mokrenje, a od osjetilnih preosjetljivost na svjetlo i zvuk.
Iako i prodrom i aura prethode glavobolji, riječ je o dva različita fenomena. Aura se najčešće javlja kao vizuelni poremećaj, poput treperavih svjetala, cik-cak linija ili slijepih tačaka u vidnom polju. Drugi simptomi aure mogu uključivati promjene sluha, kao što je zujanje u ušima (tinitus), ali i poteškoće s govorom, poput otežanog pronalaženja riječi ili razumijevanja govora.
Ponekad se javlja i slabost jedne strane lica ili tijela. Aura se obično razvija unutar sat vremena prije glavobolje ili istovremeno s njom, dok se prodrom javlja dan ili dva ranije. Fazu aure doživljava oko 30 posto osoba s hroničnom migrenom.
Osobama s hroničnom migrenom ljekar može propisati lijekove poput ergotamina i triptana. Ključno je uzeti ih čim se pojave prvi simptomi prodroma, jer tada imaju najveću šansu da zaustave napad.
Pored lijekova, može pomoći i hladan oblog na čelo, odmor u tamnoj i tihoj prostoriji te izbjegavanje poznatih okidača kao što su jaka svjetla, glasni zvukovi i intenzivni mirisi. Također je važno ne preskakati obroke i unositi dovoljno tečnosti.
Mnoge tehnike koje ublažavaju migrenu mogu služiti i kao prevencija. Preporučuje se izbjegavanje okidača koliko god je moguće i redovno uzimanje propisane terapije. Prevenciji doprinose i izbjegavanje alkohola i pušenja, redovni obroci i umjerena fizička aktivnost.
Važno je osigurati dovoljno sna svake noći, ograničiti unos kofeina i naučiti upravljati stresom. Vođenje dnevnika migrene može pomoći u prepoznavanju ličnih okidača.
Preporučuje se praćenje napada i bilježenje prehrane, sna i nivoa stresa kako bi se lakše utvrdili okidači. Potrebno je konsultovati ljekara o planu prevencije čim se primijete simptomi prodroma. U slučaju iznenadne i izrazito jake glavobolje treba odmah potražiti medicinsku pomoć.