Velika piramida u Gizi, jedno od Sedam čuda antičkog svijeta, hiljadama godina privlači pažnju istraživača, historičara i ljubitelja drevnih civilizacija. Iako je riječ o jednom od najpoznatijih građevinskih poduhvata starog svijeta, njena stvarna svrha, način gradnje i pojedini aspekti njenih dimenzija i danas su predmet brojnih rasprava.
S obzirom na ogromnu starost egipatskih piramida, moglo bi se očekivati da su stručnjaci do danas uspjeli odgovoriti na gotovo sva pitanja povezana s tim građevinama. Međutim, Velika piramida i dalje je obavijena velom tajni, a upravo su njene dimenzije sada u središtu jedne vrlo neobične teorije.
Istraživač Sefy Levy tvrdi da se u vanjskim mjerama Velike piramide možda nalazi svojevrstan brojčani sistem, odnosno „tajni“ kod koji bi mogao biti povezan s matematičkim znanjem drevnih Egipćana, ali i s mjerenjem vremena i astronomskim ciklusima.
Je li u dimenzije piramide ugrađena matematička poruka?
Prema Levyjevoj teoriji, kod se ne nalazi u nekoj skrivenoj prostoriji ili posebnom predmetu unutar piramide, nego je navodno vidljiv upravo u njenoj građi.
Istraživač je proučavao visinu, dužinu osnovice, stranice i oblik Velike piramide te te vrijednosti upoređivao s razlomcima koje su, prema njegovom istraživanju, koristili drevni Egipćani. Na osnovu tih izračuna tvrdi da se pojavljuju određeni brojčani obrasci koji bi mogli imati veze s kalendarom, Mjesecom i ciklusima planeta.
Kako je objavio britanski Daily Mail, Levy smatra da je taj navodni kod mogao služiti za očuvanje znanja drevnih Egipćana o matematici i vremenu.
U radu objavljenom na platformama SSRN i Zenodo Levy je svoju ideju opisao vrlo slikovito, tvrdeći da piramida nije sagrađena da traje vječno zato što je u njoj nešto vrijedno, nego zato što je sama građevina predstavljala nešto vrijedno.
„Piramida nije sagrađena da traje vječno zato što je sadržavala nešto vrijedno. Sagrađena je da traje vječno zato što je sama bila nešto vrijedno. Piramida nije spremnik znanja. Ona je znanje pretvoreno u kamen“, napisao je Levy.
Broj 27,5 posebno je privukao pažnju
Jedan od brojeva koje Levy izdvaja u svojoj analizi jeste 27,5.
Prema njegovim tvrdnjama, taj je broj posebno zanimljiv jer je vrlo blizu vrijednosti od 27,55 dana, koliko traje jedan od relevantnih Mjesečevih ciklusa kada je Mjesec najbliže Zemlji.
Upravo je ta podudarnost jedan od elemenata na kojima Levy temelji svoju širu teoriju da dimenzije Velike piramide nisu bile slučajne, nego da bi mogle sadržavati informacije povezane s nebeskim tijelima i njihovim ponavljajućim ciklusima.
Istraživač tvrdi da je tokom svog proučavanja pronašao i druge podudarnosti. Prema njegovoj analizi, pojedini rezultati slični su ponavljajućim ciklusima planeta Sunčevog sistema, među kojima posebno navodi Veneru i Jupiter.
Takve tvrdnje, ako bi bile potvrđene nezavisnim istraživanjima, mogle bi otvoriti zanimljiva pitanja o tome koliko su drevni Egipćani zapravo razumjeli astronomiju i matematiku. No, za sada je važno naglasiti da Levyjevi zaključci nisu potvrđeni kao naučna činjenica.
Velika piramida možda je mnogo više od grobnice
Brojčani kod samo je jedan dio mnogo šire teorije koju Levy pokušava razviti o stvarnoj svrsi Velike piramide.
Istraživač smatra da je piramida povezana s drevnom predodžbom prema kojoj je prvi komad kopna izronio iz svijeta prekrivenog vodom. Prema njegovom tumačenju, upravo bi ta ideja mogla biti povezana s dubljom simbolikom i svrhom najpoznatije egipatske piramide.
Levy namjerava nastaviti istraživanje kako bi pokušao ponuditi dodatna objašnjenja i pojedinosti o Velikoj piramidi u Gizi, jednoj od najpoznatijih građevina u historiji čovječanstva.
Njegova teorija tako ne pokušava objasniti samo pojedine matematičke odnose u dimenzijama piramide nego i širu svrhu zbog koje je ta ogromna građevina uopće podignuta.
Naučna potvrda zasad ne postoji
Uprkos intrigantnim tvrdnjama, postoji vrlo važna činjenica koju treba uzeti u obzir. Studija je objavljena u augustu, ali do sada nije prošla nezavisnu naučnu recenziju.
To znači da Levyjeve zaključke zasad treba posmatrati kao spekulativnu hipotezu, a ne kao potvrđeno naučno otkriće. Sama činjenica da se određeni brojevi mogu povezati s prirodnim ili astronomskim ciklusima nije dovoljna da bi se dokazalo da su drevni graditelji Velike piramide namjerno u njene dimenzije ugradili takvu poruku.
Upravo će zato buduća istraživanja biti ključna. Ako drugi istraživači nezavisno potvrde njegove izračune i pokažu da pronađeni odnosi nisu posljedica slučajnosti ili načina na koji su odabrane i obrađene vrijednosti, teorija bi mogla postati predmet ozbiljnije naučne rasprave.
Za sada, međutim, Velika piramida ostaje ono što je bila hiljadama godina – monumentalni podsjetnik na znanje i sposobnosti drevne egipatske civilizacije, ali i građevina koja još uvijek otvara brojna pitanja na koja nauka nema konačan odgovor.
Nova istraživanja Velike piramide tokom narednih godina stoga bi mogla biti posebno zanimljiva, bez obzira na to hoće li potvrditi Levyjeve tvrdnje ili pokazati da su neke od navodnih poveznica ipak rezultat slučajnosti.