Doktor Zerin Alimajstorović trenutno je postdoktorant istraživač u oblasti neurologije. Tačnije, član je tima Univerziteta u Birminghamu koji radi na istraživanju uzoraka koji dovode do pojave pritiska na mozak bolesti (IIH) – idiopatska intrakranijalna hipertenzija, čiji krajnji rezultat je gubitak vida.
Međutim, kako naglašava, pandemija virusa korona umnogome je usporila i preusmjerila sva istraživanja koja nisu vezana za pronalazak vakcine, pa i istraživanja toga tima. Mnogi istraživački timovi bili su preusmjereni, počeli su monitoring o tome kako Covid utječe na bolesti koje oni inače već istražuju.
– Naš tim utvrdio je da je, tokom prvog lokdowna, zbog nemogućnosti redovnog liječenja skoro pet puta više pacijenata, u odnosu na isti period 2019., imalo težu kliničku sliku i operirani su da bi im vid bio spašen. To je indirektna posljedica pandemije na naše pacijente, kojima istraživanjem želimo pomoći – kazao je za Fenu dr. Alimajstorović.
Dodao je da je tokom godine operativni zahvat spašavanja vida tzv. cjeđenje cerebrospinalne tekućine, u periodu prije pandemije virusa korona, bio nužan za 7,6 posto pacijenata. Nakon tromjesečnog lockdowna 11,4 posto bolesnika moralo je, kako je kazao, biti podvrgnuto tom spasonosnom operativnom zahvatu.
Doktor Alimajstorović smatra da je uzrok tome što su ljekari, koji su trebali da ih redovno pregledaju, bili preusmjereni na bolničko liječenje Covid pacijenata te za njih nisu imali dovoljno vremena. Jedina mogućnost u tom periodu je bila takozvana telmedicina odnosno razgovori sa ljekarima putem telefona. Uz to se većina pacijenata, tokom lockdowna, dodatno ugojila zbog smanjenog kretanja što je još više utjecalo na njihovo zdravlje, pogotovo na bolesti IIH.
Po informacijama samih pacijenata, kako je kazao, smanjeni pristup bolničkom liječenju, odgođeni pregledi, prepune bolnice Covid pacijenata doveo ih je u situaciju da im je bilo neprijatno tražiti pomoć ljekara.
Za rad u uvjetima pandemije dr. Alimajstorović podsjeća da ‘recimo početkom prvog lockdowna (od marta prošle godine) nije bilo dopušteno ići u laboratorij, radi nastavka redovnih istraživanja’.
Inače dr. Alimajstorović pet godina radi na istraživanju uzroka koji dovode do pojave pritiska na mozak, sve u želji da se jednog dana dobije lijek za tu bolest.
Kako naglašava, u medicini je poznato da tečnost (CSF) koja se nalazi između tjemena i mozga u nekim situacijama povećava pritisak na mozak (IIH). Povišeni (CSF) pritisak često uzrokuje jake glavobolje praćene vizuelnim poteškoćama, koji u krajnjem slučaju dovodi do potpunog gubitka vida.
Kako pojašnjava dr. Alimajstorović, stvaranju tog pritiska i viška tečnosti oko mozga, više su podložne gojazne žene dobi od 15 do 45 godina odnosno sve do početka menopauze.
S obzirom da dosad nije bilo klasičnog lijeka za IIH, da se višak tečnosti crpio manualno uz pomoć igala (cjeđenje cerebrospinalne tekućine), na osnovu istraživanja koje provodi dr. Alimajstorović i njegov tim radi se na pronalaženju lijeka. Projekt se radi u saradnji Univerziteta u Birminghamu i Queen Elizabeth bolnice u Birminghamu, jednog od glavnih kliničkih centara za istraživanje Covid tretmana u Velikoj Britaniji.
Zerin Alimajstorović rođen je (1987.) u Sarajevu, početkom rata u BiH sa dijelom obitelji izbjegao je u Zagreb, potom su otputovali u Birmingham (Engleska). Tamo im se, nakon ranjavanja u Sarajevu 1994. godine, pridružio i njegov otac.
Na Milton Keynes Open University, smjer neurologija, 2017. Zerin Alimajstorović odbranio je u 29. godini doktorsku disertaciju o temi “Investigation into the molecular mechanisms underlying idiopathic intracranial hypertension”. Tako se pridružio mnogobrojnim uspješnim bh. građanima koji žive širom svijeta i na svoj način šire lijepu sliku o Bosni i Hercegovini.