Stručnjaci iz njemačke kompanije BioNTech razvili su još jedno cjepivo za koje tvrde da liječi multiplu sklerozu (MS) kod miševa.
Novo MS cjepivo djeluje na sličan način kao cjepivo protiv koronavirusa, i proizvoditi će se zajedno s američkim farmaceutskim gigantom Pfizer.
Komad genetskog materijala poznat kao mRNA ubrizga se u čovjekovu ruku i prisiljava vlastite ćelije da proizvode protein koji daje imunitet.
U slučaju vakcine protiv koronavirusa, ovaj protein oponaša izbočeni šiljak virusa, pokrećući imuni sistem da počne stvarati antitijela.
Ako se osoba kasnije zarazi koronavirusom, imunološki sistem brzo ponovo stvara antitijela i bori se protiv infekcije prije nego što je uhvati ili proširi.
U slučaju MS vakcine, mRNA tehnologija zaustavlja vlastiti imunološki sistem tijela da napada neurone u mozgu i kičmenoj moždini što sprečava eventualni gubitak tjelesnih funkcija, piše Daily Mail.
Klinička ispitivanja na miševima otkrila su da je vakcina izliječila stanje, zaustavila napredovanje bolesti i vratila neke motoričke vještine koje su već bile izgubljene.
Vakcina protiv koronavirusa BioNtech kompanije efikasna je 95 posto i bila je prvo mRNA cjepivo koje je ikada dobilo odobrenje za humanu upotrebu izvan kliničkih ispitivanja.
MHRA ga je odobrila 2. decembra, prvom pacijentu iz Velike Britanije dala je 8. decembra i sada se daje hiljadama svakog dana.
Njegovo odobrenje pozdravljeno je kao prelomni trenutak u imunologiji i stručnjaci se nadaju da tehnologija može iskorijeniti više bolesti.
mRNA je genetski materijal koji se prirodno nalazi u ljudskom tijelu.
Ljudske ćelije ga koriste za nošenje poruka i davanje uputstava. Dvostruka zavojnica DNA podijeljena je na pola, postoji molekularna supstitucija, a zatim je poslata iz jezgre u staničnu citoplazmu kako bi prenijela poruku.
Drugi dio ćelije zatim pročita svoj genetski slijed – poruku – i nastavi raditi kako mu se kaže, što često znači stvaranje određenog proteina.
Nakon pružanja nacrta, molekul mRNA zatim uništava drugi dio ćelije.
Ova tehnologija se razvija decenijama, ali je tek sada dostigla tačku u kojoj je održiva za upotrebu kao vakcina.