Meteorolog Mersad Sijarić ponajbolje je objasnio glavne uzroke požara, poplava, naglih porasta temperatura i ostalih nepogoda, ali i otkrio brojne prednosti zahtjeva Evropske unije koji se nalažu našoj zemlji na putu ulaska u ovu zajednicu.
„Najbolji opis trenutne situacije u svijetu je da klimatske promjene jesu najveći urok brojnih nepogoda u svijetu. Za to ipak, da bi se dokazalo potrebno je dosta istraživanja, ali može se reći da su klimatske promjene potpomogle. Po meni, najbolji dokaz je da se već unazad 50 godina govori da će se desiti sve ovo što nam se upravo dešava ukoliko budemo radili ono što radimo. Mi smo nadmašili sami sebe i posljedice klimatskih promjena nisu u budućnosti, već su tu pred svima nama i nažalost nastavit će se“, poručio je.
Govoreći o toplotnim valovima širom Evrope kao i novim evropskim temperaturnim rekordima meteorolog Mersad Sijarić je poručio:
„Toplotni valovi širom Evrope su uobičajena ljetna pojava. Klimatske promjene dovode do toga stavljamo više toplote u atmosferu. Emisijom štetnih gasova mi u običnu atmosferu inputujemo gasove koji primaju tu toplotu. Atmosfera onda na globalnom nivou postaje toplija, a toplota je glavni pokretač atmosfere. Stavljanjem više toplote u atmosferu dolazi do zagrijavanja, a kada imate zagrijanu atmosferu dolazi do sve ekstremnijih vremenskih prilika i jačih nepogoda. Topliji vazduh može sadržati više vlage, iz čega slijede borjni pljuskovi i nažalost poplave. Nama dolazi još uvijek isti topli zrak iz Afrike, međutim on je sada sve topliji i topliji. Temperatura od 48,8 stepeni Celzija izmjerena proteklih dana bila bi novi evropski rekord ikada. Još uvijek nije potvrđena ali ljeto još nije gotovo, septembar bi mogao biti jednako vreo i topao kao i avgust, a za očekivati je i nove rekorde.“
Govoreći o poplavama u Njemačkoj , Holandiji i Belgiji istakao bih da je došlo do pojave visinske ciklone koja je ostala zarobljena iznad područja Centralne Evorpe. Tako je obično ljeti, dakle ako je negdje suho na drugom dijelu kontinenta je vlažno, međutim usljed klimatskih promjena, ovog ljeat je došlo do balansa. Toplotni valovi više idu ka jugoistoku Evrope, a zemlja to nije mogla podnijeti. Prema procjenama do sada zabilježenim, u jednom danu palo je kiše koliko bi palo za cijelu godinu.
Trenutno je korištenje obnovljivih izbora energije jedino što nam može pomoći, a nužno je da prestanemo sa emisijom štetnih gaosva. Pred nama je nova industrijska revolucija, uz prelazak sa neobnovljivih na obnovljive izbore. Također, svijest o problemu među ljudima postoji, ali mala manjina koja govori u nsaše ime, dakle vladajuće organizacije odbijaju napraviti drastičnu promjenu.
Čovjecanstvo je blizu crvene zone klimatskih promjena. Naša zemlja je izbjegla problem podizanja nivoa mora, a za očekivati je u narednim godinama da mozemo doživjeti da većina New Yorka i Miamija nestane. U BiH klimatske promjene će se ponajviše odraziti na porast temperatura, a samim time i brojnije požare. Sve dok je toplotnih valova, za očekivati je da će se nastaviti i pozari u Hercegovini. Mi smo pogodni za takve pojave i moramo biti spremni na to.
Poredeći BiH i zemlje EU može se reci da niko nije spreman u potpunosti na nepogode , ali je problem dugo ignorisan i dovodeni smo u situaciju da niko nije spreman. Kako bi postala dio EU, Bosna i Hercegovina treba proći tranziciju sa neobnovljivih na obnovljive izvore energije, a u tome treba vidjeti jako dobru priliku. Ono što EU od nas zahtjeva može nam izuzetno pomoći da svojim razvojem sustignemo neke od jačih sila.
Članice EU nedavno su odobrile i historijski klimatski sporazum, a tu je ključna tranzicija sa onog što šteti okolišu do onoga što pogoduje i što je neutralno, a mi ćemo morati da se prilagodimo. Ukoliko to ne promijenimo morat će doći do represivnijih mjera kako bi uopšte preživjeli.
Cijeli svijet će morasti stati zajedno, a mislim da EU jako dobro radi te stvari i već godinama unazad dosta forsira to što je izuzetno pozitivno. U svakome od nas leži odgovornost i problem je zahvatio cijelu ljudsku vrstu. One osobe koje trebaju donositi odluke imaju manju svijest a veću odogovrnost, ali odgovornost koja je u nama je da vršimo pritisak na vladajuće strukture da moraju to prihvatiti.”