Najveći svjetski ledeni brijeg “brzo se raspada” na nekoliko velikih “vrlo velikih komada”, upozorili su naučnici Britanskog antarktičkog istraživanja (BAS).
S ledenim brijegom A23a, koji je prije težio gotovo bilion metričkih tona (1,1 bilion tona) i prostirao se na površini od 3672 kvadratna kilometra – nešto većoj od Rhode Islanda – naučnici su pomno pratili ledeni brijeg A23a otkad se odlomio od ledene police Filchner-Ronne na Antarktici 1986. godine.
A23a je od 1980-ih nekoliko puta nosio titulu “najvećeg trenutnog ledenog brijega”, a povremeno su ga nadmašivali veći, ali kratkotrajniji ledeni brijegovi, uključujući A68 2017. i A76 2021.
Andrew Meijers, oceanograf na BAS-u, rekao je CNN-u u srijedu u e-poruci: “Ledeni brijeg se brzo raspada i odbacuje vrlo velike komade, koje je američki nacionalni centar za led, koji ih prati, sam označio kao velike ledene brijegove”.
Prema Meijersu, “megaberg” se sada smanjio na oko 1700 kvadratnih kilometara, što je otprilike jednako veličini Velikog Londona.
A23a je ostao na dnu Weddellovog mora Antarktike više od 30 godina, vjerovatno sve dok se nije dovoljno smanjio da bi oslabio svoj oslonac na morskom dnu.
Zatim su ga 2020. godine odnijele oceanske struje prije nego što se ponovno zaglavio u Taylorovom stupcu – nazivu za vrtlog vode uzrokovan oceanskim strujama koje udaraju u podvodnu planinu – sve dok prošlog prosinca nije objavljeno da se ponovno kreće. U martu ove godine nasukao se na kontinentalnom pragu prije nego što je ponovno otplutao u maju.
Meijers je objasnio okolnosti koje su dovele do raspada ledenog brijega. “Slijedio je snažan strujni mlaz poznat kao Južna antarktička cirkumpolarna strujna fronta (SACCF) u smjeru suprotnom od kazaljke na satu oko Južne Georgije otkako se odvojio u maju, nakon što se u martu nekoliko mjeseci nasukao na kontinentalnom šelfu”.
“Ovaj će mlažnjak vjerovatno na kraju odnijeti ledeni brijeg i njegove dijelove prema sjeveroistoku – još uvijek kao dio aleje ledenih brijegova”, dodao je.
Rekao je da A23a “slijedi sličnu sudbinu” kao i drugi megabergovi, poput A68 2021. i A76 2023., koji se također raspao oko Južne Georgije, britanskog prekomorskog teritorija u južnom Atlantskom oceanu, iako je ostao u jednom komadu duže od bilo kojeg od njih.
Raspad znači da krunu najvećeg svjetskog ledenog brijega sada drži D15a, koji mjeri oko 3000 kvadratnih kilometara i, prema Meijersu, “prilično je statičan na antarktičkoj obali u blizini australske baze Davis”.
A23a trenutno još uvijek drži titulu drugog najvećeg ledenog brijega na svijetu, ali Meijers je rekao da će se to vjerovatno “brzo promijeniti” jer se nastavlja “fragmentirati u nadolazećim sedmicama”. Toplija temperatura vode i početak južnog proljeća znače da će se vjerovatno razbiti na “ledene brijegove premale za daljnje praćenje”, rekao je.
Otpadanje ledenih brijegova prirodan je proces i nije bilo dovoljno megaberga da bi nučnici znali povećavaju li se kako se svijet zagrijava, rekao je Meijers. Međutim, ono što je jasno jest da su ledene police izgubile bilione tona leda zbog povećanog stvaranja i topljenja ledenih brijegova tokom posljednjih nekoliko decenija, što je većim dijelom posljedica zagrijavanja oceanske vode i promjena u oceanskim strujama, dodao je.
Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem uzrokuju alarmantne promjene na Antarktici, što bi moglo dovesti do katastrofalnog porasta razine mora.
Naučnici na polarnom istraživačkom brodu BAS-a RRS Sir David Attenborough posjetili su A23a dok je bio nasukan na šelfu Južne Georgije. Uzeti uzorci nedavno su vraćeni u Veliku Britaniju na analizu, rekao je glasnogovornik BAS-a za CNN.
“Nasukavanje i ogromno ispuštanje hladne slatke vode vjerojatno su imali velik utjecaj na organizme na morskom dnu i u okolnoj vodi”, rekao je glasnogovornik, dodajući: “Važno je razumjeti te utjecaje jer bi veliki ledenjaci mogli postati češća pojava u Južnoj Georgiji kao rezultat globalnog zatopljenja”.