Naučnici proučavaju novi soj majmunskih boginja, koji se širi Demokratskom Republikom Kongo, i tvrde da virus mutira brže nego što se očekivalo, posebno u regijama gdje nedostaju sredstva i oprema za adekvatno praćenje. To stvara neizvjesnosti oko ozbiljnosti virusa i načina njegovog prijenosa, što dodatno otežava odgovor na epidemiju, ističu stručnjaci iz Afrike, Evrope i SAD-a.
Mpoks, bolest poznata kao majmunske boginje, bila je zdravstveni problem u dijelovima Afrike od 1970. ali je globalnu pažnju privukla tek 2022. godine kada se proširila širom svijeta, što je navelo Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) da proglasi globalnu zdravstvenu krizu. Iako je ta kriza trajala deset mjeseci, novi soj virusa, klad Ib, ponovo izaziva zabrinutost nakon što je WHO proglasila novu vanrednu situaciju.
Ovaj soj je mutirana verzija klada I, koja se širi kontaktom sa zaraženim životinjama i endemska je u Kongu. Virus uzrokuje simptome slične gripi i gnojne lezije, a može biti i smrtonosan. Prema WHO-u, Kongo je ove godine prijavio više od 18.000 sumnjivih slučajeva klada I i Ib sojeva, sa 615 smrtnih slučajeva. Također, potvrđena su 222 slučaja klada Ib u četiri afričke zemlje, uz po jedan slučaj u Švedskoj i Tajlandu kod osoba koje su putovale u Afriku.
“Zabrinut sam da u Africi radimo naslijepo,” kaže dr. Dimie Ogoina, stručnjak za infektivne bolesti iz Nigerije, koji vodi WHO-ov komitet za vanredne situacije vezane za mpoks. Ističe da nepoznanice oko dinamike prijenosa, ozbiljnosti bolesti i faktora rizika otežavaju borbu protiv širenja virusa, dok nove mutacije dodatno komplikuju situaciju.
Naučnici upozoravaju da klad Ib mutira brže nego prethodne verzije, što ukazuje na ubrzanu evoluciju virusa. Također, ističu da je odgovor na epidemiju otežan jer se istovremeno dešava više izbijanja mpoksa, dok je dostupnost dijagnostičkih sredstava u mnogim afričkim laboratorijama ograničena.
Posebno zabrinjava širenje virusa među djecom u izbjegličkim kampovima u Burundiju i istočnom Kongu, gdje su prenatrpani uvjeti života pogodovali širenju zaraze, prenosi Reuters. Djeca, trudnice i osobe sa oslabljenim imunitetom su u većem riziku od teških oblika bolesti i smrti.
Stručnjaci naglašavaju hitnost daljih istraživanja, ali također ističu da bez adekvatne laboratorijske opreme i dijagnostičkih testova planiranje odgovora na epidemiju, uključujući strategije vakcinacije, ostaje otežano.