Od povratka astronauta na Mjesec do američkih kongresnih izbora, donosimo pet događaja na koje vrijedi obratiti pažnju u 2026. godini.
Astronauti oko Mjeseca
Godina 2026. mogla bi označiti povratak astronauta na Mjesec. Više puta odgađana NASA-ina misija s posadom Artemis 2, realizirana u saradnji s privatnim partnerima poput SpaceX-a, trenutno je planirana za početak 2026. godine, najkasnije do aprila.
Riječ je o ključnom koraku u povratku Amerikanaca na Mjesec, cilju koji bi trebao biti ostvaren što je prije moguće, kako je najavljivao Donald Trump tokom svog prvog mandata. Sjedinjene Američke Države nastoje preteći Kinu, koja planira sletjeti na Mjesec do 2030. godine.
Kina u međuvremenu napreduje u svemirskom programu, a očekuje se da će sonda Chang’e 7 tokom 2026. godine istraživati južni pol Mjeseca. Paralelno se nastavlja i testiranje kineske svemirske letjelice s posadom Mengzhou.
Velike ambicije ima i Indija. Nakon uspješnog slijetanja robotske sonde na Mjesec 2023. godine, Indijska organizacija za svemirska istraživanja (ISRO) planira da 2027. godine samostalno pošalje astronauta u orbitu.
Mjesec se sve više posmatra kao nezaobilazna etapa prije budućih putovanja na Mars. Služi za postavljanje relejnih stanica, testiranje svemirskih odijela, vozila i izvora energije, ali i za učenje kako živjeti i raditi u dubokom svemiru.
Svjetsko fudbalsko prvenstvo
Četrdeset osam reprezentacija, 104 utakmice i tri zemlje domaćina – Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. godine, koje će biti održano u Sjedinjenim Američkim Državama, Meksiku i Kanadi, obećava spektakl bez presedana.
Turnir će trajati gotovo šest sedmica, od 11. juna do 19. jula 2026. godine, a utakmice će se igrati na 16 stadiona raspoređenih na gotovo 4.000 kilometara. Sjedinjene Američke Države bit će domaćin najvećeg dijela takmičenja, s čak 11 stadiona.
Ovo prvenstvo predstavlja i priliku za Donalda Trumpa da demonstrira političko liderstvo, naročito u kontekstu zategnutih odnosa s Kanadom i Meksikom, izazvanih trgovinskim sporovima i restriktivnom imigracijskom politikom njegove administracije.
Na sportskom planu, favorita za osvajanje titule ne nedostaje – od južnoameričkih giganata Argentine i Brazila, do evropskih sila poput Francuske, Španije, Portugala, Njemačke i Engleske, prenosi Hina.
Gaza i izraelski izbori
Na Bliskom istoku, američki pritisak doveo je u oktobru do primirja između Izraela i Hamasa, nakon više od dvije godine rata.
Primirje se pokazalo izuzetno krhkim, a mirovni plan američkog predsjednika za Pojas Gaze ostavlja otvorena brojna pitanja, uključujući buduće faze povlačenja izraelske vojske i model upravljanja palestinskim teritorijem.
Podrškom Trumpovom planu, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija u novembru je postavilo temelje za moguće raspoređivanje međunarodnih snaga – rješenje koje, u osnovi, ne podržavaju ni izraelska vlada ni Hamas.
Hamas odbija razoružavanje pod uslovima koje postavlja izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji sa 76 godina planira ponovo učestvovati na izborima zakazanim najkasnije za novembar 2026. godine.
Velika većina Izraelaca smatra da bi premijer trebao odgovarati za rat izazvan iznenadnim napadom Hamasa u oktobru 2023. godine, a relativna većina protivi se i predsjedničkom pomilovanju koje je Netanyahu zatražio krajem novembra kako bi okončao dugotrajni sudski proces zbog optužbi za korupciju.
S krhkom i relativnom većinom u parlamentu, Netanyahu bi mogao posegnuti za vojnom eskalacijom u Gazi ili protiv Hezbolaha u Libanu kako bi zadržao podršku krajnje desnih saveznika i pokušao, uoči izbora, ostvariti potpunu pobjedu koju je obećao biračima.
Kongresni izbori u Sjedinjenim Američkim Državama
Nakon što je 2025. godinu obilježio povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću, kongresni izbori – izbori na polovini predsjedničkog mandata – koji će biti održani 3. novembra 2026. godine, predstavljaju ključni trenutak za njegov drugi mandat.
Birat će se novi guverneri u 36 saveznih država, svih 435 mjesta u Zastupničkom domu, kao i 35 od ukupno 100 mjesta u Senatu.
Glavni izazov za republikance bit će očuvanje tijesne većine u Kongresu, dok demokrati otvoreno najavljuju borbu za preuzimanje kontrole nad Zastupničkim domom, a potencijalno i Senatom.
Pobjeda demokrata omogućila bi im da zaustave ambicioznu političku agendu predsjednika koji će tada imati gotovo 80 godina.
Iako se Trumpovo ime neće nalaziti na glasačkom listiću, izbori će za gotovo 250 miliona Amerikanaca predstavljati svojevrsni referendum o prvoj polovini njegovog drugog mandata.
Uz predsjednika kao centralnu temu kampanje, očekuje se da će pažnju birača privući i pitanje visokih troškova izborne kampanje, u kontekstu i dalje prisutne inflacije.
Ovi izbori ujedno će poslužiti kao odskočna daska za potencijalne predsjedničke kandidate uoči izbora 2028. godine – prvih bez Donalda Trumpa još od 2012. godine.
Klima: Hoće li se svijet pribrati?
Godina 2026. vrlo vjerovatno će ponovo oboriti klimatske rekorde. Posljednjih 11 godina bile su najtoplije otkako postoje mjerenja, a britanski meteorološki institut procjenjuje da postoji 80 posto vjerovatnoće da će rekord iz 2024. godine biti nadmašen do 2029.
Hoće li države reagirati? Konferencija COP30 u Brazilu pokazala je da klimatski multilateralizam još nije mrtav, uprkos američkom bojkotu i globalnim geopolitičkim tenzijama.
Prema riječima Rebecce Thissen iz mreže Climate Action Network, 2026. mora postati godina u kojoj će se međunarodna klimatska diplomatija iznova osmisliti.
COP konferencije nisu same sebi svrha, već vrhunac političkog procesa koji hitno zahtijeva pronalazak zajedničkog jezika među državama.
Prije održavanja COP31 u novembru 2026. godine u Antaliji, pažnja će biti usmjerena i na to koliko će se zemalja odazvati pozivu Kolumbije na prvu međunarodnu konferenciju o postepenom ukidanju fosilnih goriva, koja će se u aprilu održati u Santa Marti.