Bez obzira na to radite li u kancelariji ili od kuće, vjerovatno vam je poznat osjećaj bezvoljnosti poslije ručka koji vas tjera da posegnete za još jednom kafom ili gaziranim pićem, piše „TheStreet“.
Ako ste ujutro unijeli mnogo kofeina, to je obično vrijeme kada njegov učinak počinje slabiti. Veliki obrok ili nedovoljna količina vode također mogu izazvati osjećaj tromosti.
Nema ništa loše u tome da posegnete za osvježavajućim napitkom, iako su kratka šetnja ili čaša vode zdravije opcije. Međutim, ako vam je dijetalno gazirano piće omiljena popodnevna poslastica, studija objavljena u časopisu „Neurology“ donosi podatke koje vrijedi pročitati.
Nalazi ukazuju na zabrinjavajuću povezanost između niskokaloričnih i nekaloričnih zaslađivača koji se koriste u dijetalnim napicima i ubrzanog kognitivnog pada.
U istraživanju je tokom osam godina praćeno 12.772 učesnika iz Brazila. Među osobama mlađim od 60 godina, najveći unos ovih zaslađivača bio je povezan s bržim padom verbalne fluentnosti i ukupnih kognitivnih sposobnosti.
Proučavani su aspartam, saharin, acesulfam K, eritritol, ksilitol, sorbitol i tagatoza. Šest od sedam zaslađivača bilo je povezano s kognitivnim padom, dok kod tagatoze takva povezanost uglavnom nije utvrđena.
Učesnici su testirani na početku, u sredini i na kraju istraživanja, a zatim su podijeljeni u tri grupe prema količini konzumiranih zaslađivača.
Grupa s najvećim unosom imala je 62 posto brži pad ukupnih kognitivnih sposobnosti od grupe s najmanjim unosom. Istraživači su procijenili da to odgovara približno 1,6 godina dodatnog kognitivnog starenja. Kod osoba starijih od 60 godina nije pronađena ista povezanost.
Važno je naglasiti da je riječ o opservacijskoj studiji. Ona pokazuje povezanost, ali ne dokazuje da su zaslađivači uzrokovali kognitivni pad.
Zdravstvene zabrinutosti povezane s umjetnim zaslađivačima
Umjetni zaslađivači istražuju se i zbog moguće povezanosti s probavnim tegobama, kardiovaskularnim bolestima i alergijskim reakcijama. Međutim, rezultati se razlikuju zavisno od vrste zaslađivača i istraživanja, a utvrđena povezanost ne znači nužno da postoji uzročno-posljedična veza.
Kada je riječ o raku, dokazi nisu jednoznačni. Međunarodna agencija za istraživanje raka klasificirala je 2023. godine aspartam kao „moguće kancerogen za ljude“ na osnovu ograničenih dokaza. Istovremeno je stručni odbor Svjetske zdravstvene organizacije potvrdio ranije utvrđeni prihvatljivi dnevni unos.
Istraživanje objavljeno u aprilu 2026. godine u časopisu „Frontiers in Nutrition“ pokazalo je da je konzumacija sukraloze i stevije kod miševa bila povezana s promjenama u metabolizmu, crijevnom mikrobiomu i aktivnosti pojedinih gena kod potomstva. Autori su naglasili da se rezultati istraživanja na životinjama ne mogu direktno primijeniti na ljude i da ne dokazuju uzročnost.
Studija NutriNet-Santé, objavljena 2022. godine, obuhvatila je više od 100.000 ljudi. Veći unos umjetnih zaslađivača bio je povezan s devet posto većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i 18 posto većim rizikom od cerebrovaskularnih oboljenja, uključujući moždani udar.
Uprkos sve većem broju istraživanja, tržište dijetalnih gaziranih pića nastavilo je rasti. Mnogi potrošači ih smatraju zdravijom alternativom zbog brojnih upozorenja o štetnim efektima prekomjernog unosa šećera.
Treba li prestati piti dijetalna gazirana pića?
Nova studija ne znači da povremeno konzumiranje dijetalnih gaziranih pića mora biti potpuno prekinuto.
Autorica istraživanja Claudia Kimie Suemoto sa Univerziteta u São Paulu rekla je za „Inc.“ da samo na osnovu ove studije ne bi savjetovala ljudima da prestanu piti dijetalna gazirana pića zbog straha od kognitivnog oštećenja.
Nalazi, međutim, otvaraju dodatna pitanja o mogućim posljedicama dugotrajne i česte konzumacije umjetnih zaslađivača.
Šta učiniti ako ih pijete svakodnevno?
Dijetalno gazirano piće možete postepeno zamjenjivati gaziranom vodom ili nezaslađenom mineralnom vodom. Ako napitak sadrži kofein, postepeno smanjivanje unosa može pomoći da izbjegnete glavobolju i druge simptome naglog prekida.
Pokušajte prepoznati šta vas navodi da posegnete za gaziranim pićem. Ako je riječ o popodnevnoj pospanosti, nekoliko minuta istezanja, kratka šetnja ili čaša vode mogu biti bolja zamjena.
Možete se i ograničiti na konzumiranje gaziranih pića samo u određenim prilikama, umjesto da ih pijete svakodnevno.