Kada govorimo o fizičkoj aktivnosti, najčešće razmišljamo o njenom utjecaju na mišiće, tjelesnu težinu i zdravlje srca. Međutim, redovno kretanje važno je i za mozak.
Fizička aktivnost povezana je s boljim pamćenjem, razmišljanjem i emocionalnim zdravljem, dok dugotrajna fizička neaktivnost i mnogo vremena provedenog sjedeći mogu imati suprotan učinak.
To ipak ne znači da će jedan dan proveden na kauču naškoditi mozgu. Veći problem nastaje kada višesatno sjedenje postane svakodnevna navika.
Šta se događa kada se ne krećemo dovoljno?
Naše tijelo nije napravljeno da veći dio dana provodi potpuno nepomično. Kretanje utječe na cirkulaciju, metabolizam i brojne procese povezane s funkcionisanjem mozga.
Istraživanja pokazuju da je veća količina fizičke aktivnosti povezana s boljim kognitivnim zdravljem i manjim rizikom od razvoja kognitivnih poteškoća tokom života.
S druge strane, mnogo vremena provedenog sjedeći povezuje se s nepovoljnijim zdravstvenim ishodima, zbog čega Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje ograničavanje vremena provedenog u sjedećem položaju i zamjenu tog vremena fizičkom aktivnošću kad god je moguće.
Jedan lijen dan nije razlog za brigu
Nakon dana u kojem ste se vrlo malo kretali možete se osjećati tromije, manje energično ili jednostavno imati osjećaj da vam nedostaje aktivnosti.
Međutim, nema razloga zaključivati da je jedan dan sjedenja izazvao ozbiljne ili trajne promjene u mozgu.
Mnogo je važniji obrazac koji se ponavlja mjesecima i godinama. Upravo je dugotrajna fizička neaktivnost povezana s većim rizikom od različitih hroničnih bolesti, ali i kognitivnog pada.
Dugoročno može utjecati i na pamćenje
Veza između kretanja i mozga postaje naročito važna kako starimo.
Veće količine fizičke aktivnosti povezane su s manjim rizikom od kognitivnog pada i demencije, uključujući Alzheimerovu bolest. To ne znači da vježbanje može garantovati da neko neće razviti demenciju, jer na rizik utječe veliki broj faktora, ali fizička aktivnost smatra se važnim dijelom zdravog načina života.
Kretanje može povoljno djelovati na cirkulaciju, metabolizam i procese povezane s neuroplastičnošću, odnosno sposobnošću mozga da se prilagođava i stvara nove veze.
Previše sjedenja povezano je i s mentalnim zdravljem
Fizička aktivnost nije važna samo za pamćenje i koncentraciju.
„Redovno kretanje povezano je s manjim rizikom od depresije i anksioznosti, a može poboljšati i kvalitet sna te opći osjećaj dobrobiti.“
Ipak, kod ovakvih istraživanja važno je razlikovati povezanost od uzroka. Naprimjer, osoba koja se suočava s depresijom ili anksioznošću može biti manje aktivna, dok istovremeno manjak aktivnosti može dodatno negativno utjecati na raspoloženje.
Zato fizička aktivnost može biti važan dio brige o mentalnom zdravlju, ali nije zamjena za odgovarajuće liječenje kada je ono potrebno.
Ne morate odmah krenuti u teretanu
Dobra vijest je da povećanje aktivnosti ne mora značiti potpunu promjenu svakodnevnog života.
Jedna od najjednostavnijih stvari jeste prekidati duge periode sjedenja. Ako već dugo sjedite za računarom, ustanite, prošetajte nekoliko minuta, protegnite se ili obavite neki zadatak stojeći.
Svjetska zdravstvena organizacija naglašava da je svaka količina fizičke aktivnosti bolja od nikakve.
Možete, naprimjer, prošetati nakon ručka ili večere, koristiti stepenice umjesto lifta, parkirati automobil malo dalje od odredišta ili hodati dok razgovarate telefonom.
Takve male promjene možda djeluju beznačajno pojedinačno, ali tokom cijelog dana mogu znatno povećati ukupnu količinu kretanja.
Koliko aktivnosti nam zapravo treba?
Za odrasle osobe Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje 150 do 300 minuta aerobne fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta sedmično ili 75 do 150 minuta aktivnosti visokog intenziteta, odnosno odgovarajuću kombinaciju ova dva nivoa aktivnosti.
Preporučuju se i vježbe za jačanje većih mišićnih grupa najmanje dva dana sedmično.
To vrijeme ne mora biti odrađeno odjednom. Aktivnost se može rasporediti tokom sedmice i uklopiti u svakodnevne obaveze.
Najvažnije je ne posmatrati kretanje samo kao trening ili način sagorijevanja kalorija. Redovna fizička aktivnost važna je i za zdravlje mozga, a čak i jednostavno ustajanje i prekidanje dugih perioda sjedenja može biti dobar prvi korak.