Trideset prvog augusta 1997. godine, svijet je ostao zatečen viješću o smrti princeze Diane, žene koju su mnogi nazivali „kraljicom srca naroda“.
Tragična saobraćajna nesreća u pariskom tunelu Pont de l'Alma odnijela je život jedne od najomiljenijih članica britanske kraljevske porodice. Snimci s mjesta nesreće prikazali su Dianu teško povrijeđenu, dok su paparaci, umjesto da joj pomognu, nastavili fotografisati dramatične prizore. Ta fotografija obišla je svijet i zauvijek ostala urezana u kolektivno sjećanje.
Više od dvije decenije kasnije, okolnosti njene smrti i dalje su predmet brojnih teorija, sumnji i kontroverzi. Iako je službena istraga zaključila da se radilo o nesreći izazvanoj velikom brzinom i neodgovornošću vozača, mnogi i dalje vjeruju da prava istina nikada nije otkrivena.
Nesreća koja je potresla svijet
Te večeri, princeza Diana i njen partner Dodi Al-Fayed napustili su Hotel Ritz u Parizu, pokušavajući izbjeći paparazze koji su ih opsjedali tokom cijelog dana. U automobilu se nalazio i vozač Henri Paul, koji je, prema zvaničnim navodima, bio pod utjecajem alkohola i lijekova.
U tunelu Pont de l'Alma, automobil je, pri velikoj brzini, udario u stub. Dodi Al-Fayed i Henri Paul poginuli su na licu mjesta, dok je Diana preminula nekoliko sati kasnije u bolnici zbog unutrašnjih povreda. Jedini preživjeli bio je tjelohranitelj Trevor Rees-Jones, koji je nosio sigurnosni pojas.
Ponašanje paparaca i reakcije javnosti
Posebno je šokirala činjenica da su paparaci prvi stigli na mjesto nesreće. Umjesto da pomognu povrijeđenima, nastavili su fotografisati Dianu dok se borila za život. Mnoge od tih fotografija kasnije su objavljene u medijima, izazivajući bijes javnosti širom svijeta.
Javnost je bila ogorčena – ne samo zbog načina na koji je Diana izgubila život, već i zbog nehumanog odnosa fotografa i tabloida prema njenoj privatnosti. Uslijedile su masovne demonstracije tuge; cvijeće je ostavljano ispred Kensingtonske palače danima, a britanska kraljevska porodica suočila se s valom kritika zbog, u očima mnogih, hladne i zakašnjele reakcije.
Teorije zavjere i pitanja bez odgovora
Iako je službena istraga zaključila da je nesreća bila rezultat vožnje pod utjecajem alkohola i pretjerane brzine, mnogi vjeruju da iza tragedije stoji nešto više. Postoji niz teorija zavjere koje ukazuju na moguću umiješanost Britanske tajne službe ili čak članova kraljevske porodice.
Jedna od najčešće spominjanih teorija odnosi se na tvrdnju da kraljevska porodica nije željela da Diana, bivša supruga princa Charlesa, ponovo izgradi život sa čovjekom muslimanske vjere. Dodi Al-Fayed bio je sin egipatskog milijardera Mohameda Al-Fayeda, koji je godinama tvrdio da su njegov sin i Diana ubijeni.
Također, zagonetno je i postojanje bijelog „Fiat Una“ koji se navodno sudario s Dianinim automobilom, a čiji vozač nikada nije identifikovan. Kamere koje bi mogle rasvijetliti cijeli slučaj bile su isključene u trenutku nesreće, što je dodatno pojačalo sumnje i neizvjesnost.
Princeza Diana u Bosni i Hercegovini u svojoj misiji humanosti
Samo nekoliko sedmica prije smrti, u augustu 1997. godine, princeza Diana posjetila je Bosnu i Hercegovinu. Došla je u humanitarnoj misiji s ciljem podizanja svijesti o opasnosti od mina zaostalih nakon rata. Tokom svoje posjete, boravila je u Sarajevu, Zenici i Tuzli, gdje se sastajala s lokalnim žrtvama mina i njihovim porodicama.
Diana je, bez velike pompe, sjedila s ljudima koji su izgubili udove, razgovarala s njima, slušala njihove priče i svojim prisustvom skrenula pažnju međunarodne zajednice na ovaj ozbiljan problem. Njena posjeta ostavila je dubok utisak na građane BiH, ali i na globalnu javnost, jer je pokazala koliko joj je stalo do ljudi pogođenih ratom, daleko od očiju javnosti i sjaja britanske monarhije.
Njena hrabrost i saosjećajnost tih dana u Bosni i Hercegovini bili su još jedan dokaz da je Diana, čak i kao bivša princeza, nastavila boriti se za one koje je društvo zaboravilo.
Zauvijek voljena i neprežaljena
Princeza Diana je, i nakon smrti, ostala simbol saosjećanja, humanosti i borbe protiv društvenih nepravdi. Njena smrt ne samo da je potresla britansku naciju, već je duboko pogodila cijeli svijet. Milioni ljudi širom planete pratili su njen sprovod, a suze su tekle i u kraljevskim i u najsiromašnijim domovima.
Diana je bila više od članice kraljevske porodice. Bila je osoba koja se usudila da bude drugačija – da dotakne oboljele od HIV-a, da govori protiv mina u ratnim zonama i da javno pokaže emocije. Njena smrt ostavila je prazninu koja ni danas, gotovo tri decenije kasnije, nije popunjena.