Nova knjiga Enesa Pelidije, “Prilozi historiji Bosne i Hercegovine. Osmanski period od 15. do 19. stoljeća”, promovirana je danas u Sarajevu. Izdavač knjige je Vijeće Kongresa bošnjačkh intelektualaca.
Enes Pelidija je jedan od najznačajnijih savremenih bosanskohercegovačkih historičara, emeritus na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, čiji je naučni rad primarno fokusiran na period osmanske uprave u Bosni i Hercegovini. Njegovo ime je nezaobilazno u izučavanju rane moderne historije Balkana, a posebno društvenih i političkih prilika u Bosanskom ejaletu tokom 18. i 19. stoljeća. Rođen je 1949. godine u Pljevljima, a cijeli radni vijek proveo je istražujući arhivsku građu, posebno onu u Istanbulu i Dubrovniku, što njegovim radovima daje težinu autentičnosti i preciznosti. Ono što Pelidiju izdvaja u historiografskim krugovima jeste njegova sposobnost da kompleksne administrativne i vojne strukture Osmanskog carstva dešifruje i predstavi kroz prizmu lokalnog bosanskog konteksta. Njegov opus obuhvata stotine naučnih radova i nekoliko kapitalnih knjiga koje su danas obavezna literatura za svakoga ko se bavi historijom Bosne.
Uvodna obraćanja imali su predsjednica Upravnog odbora VKBI profesorica Hasnija Muratagić Tuna i dekan Filozofskog fakulteta UNSA profesor Adnan Busuladžić. Promociju je moderirao generalni sekretar VKBI Emir Zlatar, a promotor su bili dr. Hana Younis i dr. Sedad Bešlija, koji su bili i recenzenti. Na promocij se emotivnim govorom obratio i autor knjige profesor Enes Pelidija.
Izlazak iz štampe nove knjige profesora emeritusa Enesa Pelidije, pod naslovom “Prilozi historiji Bosne i Hercegovine: Osmanski period od 15. do 19. stoljeća”, važan je događaj za bosanskohercegovačku historiografiju.
Ovo izdanje nije tek puki zbornik ranije objavljenih tekstova, već pažljivo strukturirana hronološka studija koja sublimira decenije istraživačkog rada jednog od najznačajnijih poznavalaca osmanskog perioda na našim prostorima.
Sabrani radovi nude cjelovit uvid u transformaciju Bosne od razmeđa srednjovjekovlja i novog poretka u 15. stoljeću, pa sve do dubokih društvenih i političkih previranja u 19. stoljeću.
Najveći fokus publikacije stavljen je na 17. i 18. stoljeće, periode u kojima se Bosna suočavala s ključnim egzistencijalnim izazovima. Iako u zborniku dominiraju pitanja političke i vojne historije, Pelidija s jednakom preciznošću tretira i složene procese migracija, socijalne dinamike i kulturnih prožimanja. Posebnu vrijednost čine radovi koji izlaze iz današnjih geografskih okvira Bosne i Hercegovine, tretirajući sudbinu muslimanskog stanovništva u Hrvatskoj, Lici i Krbavi, kao i vojne pohode bosanskih paša na Crnu Goru, čime se nudi širi regionalni kontekst osmanske vladavine na Balkanu.
Kao dugogodišnji profesor i dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Enes Pelidija je odškolovao generacije historičara, učeći ih da se prošlost ne smije izmišljati niti prilagođavati dnevnoj politici. Ova knjiga, objedinjavanjem radova rasutih po brojnim zbornicima i časopisima, nudi zaokruženu sliku razvoja Bosne i Hercegovine pod osmanskom upravom.
Lekturu i korekturu teksta obavila je doktorica Erma Ramić Kunić, dizajn i prelom uradio je Davud Zukić a štampanje je obavila Dobra knjiga iz Sarajeva. Knjiga je objavljena uz podršku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini putem Uprave za društvenu brigu, Grada Sarajevo, ministara kulture i vlada Sarajevskog, Zeničko-dobojskog i Tuzlanskog kantona, Fondacije za izdavaštvo Sarajevo.
Knjiga se može nabaviti u VKBI u Sarajevu.