Proteini su postali jedan od najvećih trendova u prehrambenoj industriji. Nekada su proteinske pločice i napici bili namijenjeni uglavnom sportistima, a danas ih nalazimo gotovo svuda – u jogurtima, pudinzima, hljebu, tjestenini, pahuljicama, sladoledima, pa čak i vodi. Međutim, postavlja se pitanje trebaju li nam zaista dodatni proteini ili je riječ o uspješnom marketinškom triku.
Koliko nam proteina zaista treba?
Proteini su neophodni za izgradnju i održavanje mišića, obnovu tkiva te normalno funkcionisanje organizma. Ipak, to ne znači da ih trebamo unositi u neograničenim količinama.
Prema evropskim prehrambenim smjernicama, zdravoj odrasloj osobi potrebno je približno 0,83 grama proteina po kilogramu tjelesne mase dnevno. To znači da osobi teškoj 70 kilograma treba oko 58 grama proteina, dok je za osobu od 80 kilograma preporučeni unos približno 66 grama.
Potrebe mogu biti veće kod osoba koje intenzivno treniraju, starijih ljudi i onih koji imaju posebne prehrambene potrebe.
Proteine već unosimo kroz svakodnevnu hranu
Jedna od najvećih zabluda jeste da proteine moramo unositi putem posebno označenih proizvoda. Oni se prirodno nalaze u jajima, mesu, ribi, mlijeku, jogurtu, grahu, leći, soji i orašastim plodovima.
Osoba koja se hrani raznovrsno često može zadovoljiti dnevne potrebe za proteinima bez kupovine dodatnih proteinskih proizvoda.
Znači li oznaka „high protein“ da je proizvod zdraviji?
Proizvodi s oznakom „high protein“ nisu automatski zdraviji od običnih namirnica. Proteinski keksi, čokoladice i pudinzi mogu sadržavati značajne količine šećera, soli i kalorija.
Zbog toga je važno čitati deklaracije i obratiti pažnju na ukupni sastav proizvoda, a ne samo na količinu proteina.
Proteinski proizvodi mogu biti praktični za osobe s povećanim potrebama, ali nisu nužni za svakoga.
Plaćamo li više zbog marketinga?
Proteinske verzije jogurta, čokoladica i drugih proizvoda često su skuplje od običnih. Kupci pritom ne plaćaju samo dodatne grame proteina nego i osjećaj da biraju zdraviju opciju.
Prehrambena industrija godinama koristi slične trendove. Nekada su najpopularniji bili proizvodi s manje masti, zatim oni bez šećera i glutena, dok su danas u prvom planu proizvodi s povećanim udjelom proteina.
Više proteina ne znači automatski bolje zdravlje
Stručne prehrambene preporuke naglašavaju važnost raznovrsne i uravnotežene prehrane. Osim proteina, organizmu su potrebni ugljikohidrati, zdrave masnoće, vlakna, vitamini i minerali.
Proteinski proizvodi nisu sami po sebi loši, ali njihova kupovina ne garantuje kvalitetniju prehranu.
Umjesto praćenja svakog grama proteina, za većinu ljudi korisnije je usmjeriti pažnju na kvalitet namirnica, dovoljno povrća i voća te smanjenje unosa ultraprerađene hrane.
Na kraju, jedan od najboljih izvora proteina možda nije skupi proizvod s oznakom „HIGH PROTEIN“, nego sasvim obična kutija jaja.