Kad god ljudi stignu na Mars, shvatit će da je to surovo mjesto za život. Prosječna temperatura površine iznosi -55 stepeni Celzijusa, dok tokom pješčanih oluja, koje traju mjesecima, može pasti i do -125 stepeni. Atmosfera je izuzetno tanka i sastoji se gotovo isključivo od ugljen-dioksida, dok je sva voda zamrznuta.
Dodatni izazov predstavlja opasno solarno zračenje, jer Mars nema ozonski omotač koji bi blokirao ultraljubičaste zrake. Zbog toga će prvi “Marsovci” vjerovatno morati živjeti ispod površine dok se ne započne proces teraformiranja, pretvaranja planete u mjesto gostoljubivije za ljude.
Kritika Muskove ideje o nuklearnim eksplozijama
Elon Musk je ranije predložio upotrebu kontinuiranih nuklearnih eksplozija niskog učinka kako bi se stvorila “vještačka sunca” i otopile ledene kape. Međutim, studije iz 2018. godine pokazale su da to ne bi bilo dovoljno za stabilnu tekuću vodu na površini. Pritisak bi se povećao tek neznatno, a temperatura bi skočila za samo 10 stepeni, što je daleko od potrebnih 30 ili više stepeni zagrijavanja.
Inženjering aerosola kao alternativa
Istraživači iz SAD, Velike Britanije i Brazila sada predlažu novu metodu: ispuštanje specijalnih aerosola u atmosferu Marsa. Modelirali su dvije opcije, grafenski diskovi (prečnika oko 250 nm) i aluminijski štapići (dužine 8 mikrona).
Ove čestice su dizajnirane da apsorbuju i raspršuju termalno infracrveno zračenje koje se podiže sa površine planete, stvarajući snažan efekat staklene bašte.
Rezultati nakon 15 marsovskih godina
Prema ovom modelu, nakon otprilike 15 marsovskih godina (jedna marsovska godina traje 687 zemaljskih dana), temperatura bi se ustalila na oko 35 stepeni iznad trenutne. To bi bilo dovoljno da omogući postojanje tekuće vode na površini Marsa.
Model je pokazao da zagrijavanje varira za samo ± 5 stepeni zavisno od godišnjeg doba. Ukoliko bi se ispuštanje aerosola prekinulo, atmosfera bi se vratila u prvobitno stanje za samo četiri marsovske godine, što ovaj proces čini reverzibilnim.
Preostali izazovi
Autori napominju da su atmosferski procesi izuzetno složeni. Viša temperatura bi uvela više vodene pare u atmosferu, što bi dodatno pojačalo zagrijavanje (pozitvna povratna sprega), ali postoji mogućnost da aerosoli uzrokuju stvaranje oblaka koji bi ih prerano “izbacili” iz atmosfere. Kao i kod klimatskih modela na Zemlji, interakcije aerosola zahtijevaju dalja i detaljnija istraživanja.