Ljekari upozoravaju na rizik koji velike količine kravljeg mlijeka mogu predstavljati za malu djecu. U Australiji su u posljednje dvije godine zabilježena tri smrtna slučaja djece kod koje je utvrđena teška anemija zbog manjka željeza, a ljekari su je povezali s prekomjernim unosom kravljeg mlijeka.
Djeca su imala infekcije, ali i tešku anemiju zbog manjka željeza – stanje u kojem organizam nema dovoljno zdravih crvenih krvnih zrnaca koja prenose kisik.
Dr. Sally Campbell, hematologinja iz dječije bolnice u Queenslandu (QCH), objasnila je za ABC:
“Djeca su pila više od litre kravljeg mlijeka dnevno. Zbog toga su razvila tešku anemiju i, nažalost, preminula.”
“Imali su virus ili neku drugu bolest koja je bila presudna, no uzrok njihove teške anemije bio je višak kravljeg mlijeka”, dodala je dr. Campbell.
Objasnila je da infekcija može postati opasna po život ako dijete već ima tešku, hroničnu anemiju. Sposobnost organizma da se izbori s bolešću znatno je smanjena kada je broj crvenih krvnih zrnaca izrazito nizak.
Slični slučajevi zabilježeni su i u Ujedinjenom Kraljevstvu. Prema medijskim izvještajima, Anaya Khaanan, djevojčica koja je imala gotovo dvije godine, preminula je od teške anemije povezane s ishranom koja se gotovo isključivo sastojala od mlijeka.
Ljekari ističu da se s takvim slučajevima susreću rijetko, ali da mogu imati vrlo ozbiljne posljedice.
Šta roditelji trebaju znati
Roditelje ovakvi slučajevi mogu zabrinuti, ali dr. Asiya Maula iz klinike The Health Suite ističe da iz njih ne treba zaključiti da je kravlje mlijeko samo po sebi opasno.
Problem nastaje kada ga dijete pije toliko da zbog njega jede manje druge hrane i ne unosi dovoljno važnih hranjivih tvari.
“Od prve godine života mlijeko je vrijedan izvor proteina, kalcija i vitamina A”, rekla je dr. Maula. “Problem je kada dijete pije toliko mlijeka da zbog toga redovno preskače obroke i hranu bogatu željezom.”
“Kravlje mlijeko sadrži vrlo malo željeza, a zasitno je. Dijete koje se zasiti mlijekom često nema apetita za namirnice kao što su meso, riba, jaja, grah, leća, zeleno povrće i obogaćene žitarice. To s vremenom može dovesti do manjka željeza, koje je ključno za stvaranje zdravih crvenih krvnih zrnaca.”
Koliko kravljeg mlijeka djeca trebaju piti?
Bebe mlađe od 12 mjeseci ne bi trebale piti kravlje mlijeko kao glavni napitak, ističe dr. Maula.
“Majčino mlijeko ili adaptirana mliječna formula trebaju ostati glavni izvor mlijeka. Kravlje mlijeko može se koristiti u pripremi hrane od otprilike šestog mjeseca života”, objasnila je.
Nakon prve godine britanski zdravstveni sistem (NHS) preporučuje oko 350 ml mlijeka dnevno ili dvije porcije mliječnih proizvoda, poput jogurta i sira.
Ljekarima se treba obratiti ako dijete redovno pije znatno više od 500 ml mlijeka dnevno, posebno ako zbog toga preskače obroke.
Koji su znakovi manjka željeza kod djece?
Manjak željeza u početku može biti teško prepoznati. Dijete može biti neobično blijedo, umorno, razdražljivo ili bez energije. Može imati slabiji apetit ili pokazivati manje interesa za aktivnosti u kojima inače uživa.
Kod ozbiljnije anemije mogu se pojaviti zadihanost, ubrzan rad srca, poteškoće s koncentracijom i usporen rast.
Dijete može razviti i potrebu za jedenjem stvari koje nisu hrana, poput zemlje ili papira, što se naziva pika.
U rijetkim slučajevima mogu se pojaviti i neobjašnjive otekline oko očiju, na stopalima ili stomaku, što zahtijeva ljekarski pregled.
Šta učiniti ako dijete pije previše mlijeka?
Ljekari naglašavaju da nema razloga za paniku niti potrebe da se kravlje mlijeko potpuno izbaci iz ishrane.
“Za većinu djece starije od godinu dana mlijeko je zdrav i koristan dio ishrane”, kaže dr. Das.
Ako dijete pije previše mlijeka, preporučuje se postepeno smanjivanje količine i nuđenje mlijeka u određeno vrijeme, naprimjer uz obrok, umjesto da ga dijete pije tokom cijelog dana.
Ako je dijete žedno između obroka, najbolji izbor je voda.
Djetetu tokom sedmice treba nuditi raznovrsne namirnice bogate željezom, poput crvenog mesa, mahunarki, orašastih plodova, suhog voća i obogaćenih žitarica.
Biljne izvore željeza, poput graha, leće i žitarica, dobro je kombinovati s namirnicama bogatim vitaminom C jer on pomaže organizmu da bolje apsorbira željezo.
Dodaci prehrani sa željezom djeci se ne bi trebali davati bez savjetovanja s ljekarom jer prevelike doze mogu biti štetne.