Zimsko računanje vremena u Bosni i Hercegovini počinje u noći između subote, 24. oktobra, i nedjelje, 25. oktobra, kada se u tri sata kazaljke vraćaju na dva. BiH tako, kao i svake godine, prati raspored Evropske unije, a isto rade i sve zemlje regije: Hrvatska i Slovenija kao članice EU te Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija i Kosovo.
Sat ove nedjelje pomjeraju sve članice EU, kao i Norveška i Švicarska. Isto će učiniti Moldavija i Ukrajina, osim nekoliko područja na istoku zemlje i Krima, prema podacima stranice „timeanddate.com“.
U Evropi je malo zemalja koje ne primjenjuju sezonsko pomjeranje sata. Island tokom cijele godine ostaje na vremenu UTC+0, Bjelorusija je 2011. prešla na UTC+3 tokom cijele godine, dok je Rusija u oktobru 2014. u zapadnom dijelu zemlje, uključujući Moskvu, trajno prešla na UTC+3, navodi „Brussels Times“.
Turska je 2016. odlučila zadržati UTC+3 tokom cijele godine, a iste godine sezonsko pomjeranje sata ukinuo je i Azerbejdžan. Prema istraživanju „Pew Research Center“ iz 2023. godine, sat ne pomjeraju ni Armenija i Gruzija.
Izvan Evrope, prema podacima istog istraživačkog centra, u posljednjoj deceniji sezonsko pomjeranje sata ukinuli su i Brazil, Iran, Jordan, Namibija, Samoa, Sirija i Urugvaj. Kanadska provincija Britanska Kolumbija u martu 2026. odlučila je trajno ostati na ljetnom računanju vremena.
Šta se dešava u ostatku svijeta?
U Sjedinjenim Američkim Državama sat se vraća tek 1. novembra, u dva sata ujutro, navodi „Fox 5 NY“.
Rasprava u SAD-u vodi se u suprotnom smjeru nego u dijelu Evrope. Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je 14. jula 2026. godine zakon H. R. 139, poznat kao „Sunshine Protection Act“, kojim bi ljetno računanje vremena postalo trajno, saopćio je Odbor Predstavničkog doma za energiju i trgovinu.
Prijedlog je upućen Senatu, a da bi stupio na snagu, potrebno je i da ga potpiše predsjednik. Savezni zakon trenutno ne dopušta državama da samostalno uvedu trajno ljetno računanje vremena, dok Senat o ovom prijedlogu još nije glasao, navodi „Sleep Foundation“.
Australija ima drugačiji raspored. Tamo su kazaljke pomjerene unaprijed 4. oktobra, a vraćaju se u aprilu. Ljetno računanje vremena koriste Australijski glavni teritorij, Novi Južni Wales, Južna Australija, Tasmanija i Viktorija. Zapadna Australija, Queensland i Sjeverna teritorija ne primjenjuju ovu praksu, prema podacima stranice „timeanddate.com“.
U Africi je, prema podacima „Pew Research Centera“, Egipat 2023. godine bio jedina država koja je primjenjivala ljetno računanje vremena, a ove godine ono završava 30. oktobra.
Maroko je 2018. odlučio zadržati UTC+1 tokom cijele godine, uz vraćanje na UTC+0 tokom ramazana, dok je Namibija 2017. trajno prešla na UTC+2. Kanarska ostrva, Ceuta, Melilla i Madeira, iako su geografski povezani s Afrikom, sat pomjeraju prema rasporedu koji prati Evropska unija, navodi „Brussels Times“.
Zašto se sat uopće pomjera?
Sat je prvi put pomjeren 30. aprila 1916. godine u Njemačkom Carstvu i Austro-Ugarskoj, tokom Prvog svjetskog rata, s ciljem uštede uglja, piše „Stuttgarter Zeitung“.
Njemačka je ovu praksu ukinula 1919. godine, ponovo je primjenjivala od 1940. do 1949, a današnji sistem uveden je 1980. godine, nakon naftne krize iz 1973. Od 1996. sve članice Evropske unije pomjeraju sat istih dana.
Direktiva 2000/84/EZ propisuje da ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u martu, a završava posljednje nedjelje u oktobru.
Ušteda energije bila je glavni razlog uvođenja ove prakse. Međutim, njemačka Savezna agencija za okoliš navodi da se potencijalna ušteda u velikoj mjeri poništava povećanom potrošnjom energije za grijanje tokom hladnijih jutara, prenosi „Vienna.at“.
Na šta pomjeranje sata utječe?
Prema izvještaju američkog javnog medijskog servisa NPR, Evropski parlament je u rezoluciji iz februara 2018. naveo da analize nisu dale jasan odgovor o ukupnim koristima i štetama sezonskog pomjeranja sata, ali da ukazuju na moguće negativne posljedice po zdravlje.
U javnom savjetovanju Evropske komisije 2018. godine učestvovalo je 4,6 miliona ljudi, a 84 posto ispitanika podržalo je ukidanje ove prakse. Među razlozima za ukidanje navodili su se umor i veći broj saobraćajnih nesreća, izvijestio je AFP.
Usklađeno pomjeranje sata važno je i za međunarodni željeznički i zračni saobraćaj. Rani nedjeljni sati odabrani su jer je tada obim saobraćaja najmanji, navodi finsko Ministarstvo saobraćaja i komunikacija.
Zašto Evropska unija još nije postigla dogovor?
Evropska komisija predložila je ukidanje sezonskog pomjeranja sata 12. septembra 2018. godine, a Evropski parlament podržao je prijedlog 26. marta 2019, sa 410 glasova za i 192 protiv.
Ipak, napredak je zaustavljen jer Vijeće Evropske unije, čija je saglasnost neophodna za usvajanje prijedloga, 2019. godine nije zauzelo zajednički stav. Za dogovor je potrebna kvalifikovana većina država članica.
Spor se ne vodi toliko oko samog ukidanja pomjeranja sata koliko oko pitanja koje bi vrijeme trebalo zadržati. Sjeverne zemlje uglavnom preferiraju trajno zimsko računanje vremena, dok su južne sklonije trajnom ljetnom vremenu, navodi litvanski javni servis LRT.
Poljsko predsjedavanje Vijećem EU u prvoj polovini 2025. predložilo je da sve članice trajno pređu na ljetno računanje vremena, uz preispitivanje odluke nakon dvije godine. Međutim, dogovor nije postignut.
Jedna od glavnih prepreka jeste strah od stvaranja neusklađenih vremenskih zona unutar Evrope. Ako bi svaka država samostalno odlučivala koje će vrijeme zadržati, susjedne zemlje mogle bi imati različito vrijeme, što bi otežalo usklađivanje voznih redova, letova i svakodnevnog prelaska granica.
Irska se 2019. protivila ukidanju jer bi nakon Brexita na istom ostrvu mogle postojati dvije vremenske zone, piše „TheJournal.ie“. Prema navodima LRT-a, Evropska komisija nema ovlaštenje da prisili države članice da postignu dogovor.
Španija je 20. oktobra 2025. godine na sastanku Vijeća EU za energiju u Luksemburgu predložila ukidanje sezonskog pomjeranja sata od 2026. godine, uz podršku Finske i Poljske.
Evropska komisija je u februaru 2026. pokrenula studiju o posljedicama ukidanja ove prakse. Istraživanje provodi konzorcij koji čine „Ecorys“, „Capgemini“, „Stratec“ i „CE Delft“, a završetak je predviđen do kraja 2026. godine, navodi se u dokumentu Vijeća EU od 3. juna 2026.
Litvanija predsjedavanje Vijećem Evropske unije preuzima 1. januara 2027. godine. Do tada bi rezultati studije mogli pružiti dodatne informacije za raspravu o budućnosti sezonskog pomjeranja sata u Evropi.