Samo jedna fotografija lica mogla bi u budućnosti pomoći ljekarima da procijene biološku dob pacijenta, ali i rizik od smrtnog ishoda kod osoba oboljelih od raka. Pokazuje to novo istraživanje američkih naučnika, objavljeno u časopisu The Lancet Digital Health.
Istraživači iz zdravstvenog sistema Mass General Brigham u Massachusettsu razvili su model umjetne inteligencije FAHR-Face, treniran na više od 40 miliona fotografija lica.
Na osnovu tog modela nastala su dva alata. FAHR-FaceAge procjenjuje biološku dob osobe na osnovu karakteristika lica, dok FAHR-FaceSurvival analizira fotografije pacijenata oboljelih od raka kako bi procijenio rizik povezan s njihovim preživljavanjem.
Za razliku od hronološke dobi, koja predstavlja broj proživljenih godina, biološka dob odnosi se na stanje i funkcionalnost organizma. Ipak, naučnici naglašavaju da njihov model ne mjeri direktno biološko starenje, nego ga procjenjuje na osnovu izgleda lica.
Model za procjenu biološke dobi dodatno je treniran na gotovo 750.000 javno dostupnih fotografija, dok je alat za procjenu preživljavanja razvijan na više od 34.000 fotografija osoba oboljelih od raka.
Rezultati su pokazali značajnu povezanost između procjena umjetne inteligencije i ishoda liječenja.
Pacijenti koje je model svrstao među 25 posto osoba s najvećim procijenjenim rizikom imali su više od tri puta veću smrtnost u odnosu na one s najnižim procijenjenim rizikom, čak i nakon uzimanja u obzir drugih kliničkih faktora.
Hugo Aerts, profesor na Harvardu i direktor programa za umjetnu inteligenciju u medicini pri Mass General Brighamu, istakao je da rezultati predstavljaju važan korak u istraživanju mogućnosti procjene zdravstvenog stanja pomoću običnih fotografija.
Istraživanje je otkrilo i povezanost određenih životnih navika s procijenjenom biološkom dobi lica.
Pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola i korištenje droga povezani su s biološki starijim izgledom, pri čemu je najsnažnija povezanost zabilježena kod pušenja.
Sadašnji pušači u prosjeku su imali biološki stariji izgled lica od bivših pušača, dok su bivši pušači izgledali starije od osoba koje nikada nisu pušile.
Naučnici upozoravaju da utvrđena povezanost ne dokazuje da su pojedine navike direktno izazvale promjene izgleda.
Posebno zanimljiv rezultat odnosi se na pouzdanost modela u različitim uslovima fotografisanja. Procjene su ostajale relativno stabilne uprkos promjenama osvjetljenja, položaja glave, izraza lica i šminke, kao i nakon većine analiziranih estetskih zahvata.
Istraživači vjeruju da bi ovakvi alati jednog dana mogli pomoći ljekarima pri odlučivanju o zahtjevnim postupcima liječenja, uključujući operacije, zračenje i sistemsku terapiju.
Ipak, naglašavaju da je riječ o istraživačkoj tehnologiji koja zahtijeva dodatne provjere prije šire primjene u zdravstvenim ustanovama.
Fotografija lica, prema tome, mogla bi postati dodatni izvor informacija o zdravstvenom stanju pacijenta, ali ne i zamjena za medicinske preglede, dijagnostiku i stručnu procjenu ljekara.