Možda još nije stigla prava zima, ali mnoge žene već s prvim kišnim danima posežu za termoforom, pripremaju dekice i s nestrpljenjem čekaju početak sezone grijanja. Neke ne osjećaju prste ni u proljeće, dok im je čak i u augustu potrebna jakna.
Ljekari imaju objašnjenje zašto neki ljudi teže podnose hladnoću i šta to može značiti za njihovo zdravlje.
„Prilično je teško odrediti šta je normalno kada je riječ o našoj tjelesnoj temperaturi. Naša percepcija toga je li nam negdje toplo ili hladno veoma je individualna i obično zavisi od temperature kože“, objašnjava za Stylist dr. Clare Eglin iz Laboratorije za ekstremne uslove pri Odjelu za zdravlje i nauku o vježbanju Univerziteta u Portsmouthu.
Na osjećaj hladnoće mogu utjecati brojni faktori, od odjeće i fizičke aktivnosti do vjetra i vlažnosti zraka. Postoje i genetske i individualne razlike zbog kojih dvije osobe, čak i kada nose istu odjeću i borave u istom prostoru, mogu osjećati potpuno različite temperature.
Svako tijelo drugačije reaguje na hladnoću, a pojačana osjetljivost na niske temperature poznata je kao intolerancija na hladnoću.
Zašto je nekim ljudima stalno hladno?
Među faktorima koji mogu utjecati na to koliko nam je hladno su:
- Veličina tijela: Manje osobe imaju manje ćelija koje proizvode toplinu, pa mogu brže gubiti tjelesnu toplinu.
- Tjelesna masnoća i mišićna masa: Veća količina masnog tkiva pruža bolju izolaciju, dok veća mišićna masa može doprinijeti bržem metabolizmu u mirovanju i proizvodnji topline.
- Fizička aktivnost: Kretanje zagrijava tijelo, a redovna aktivnost može dugoročno utjecati i na regulaciju tjelesne temperature.
- Dob: Starije osobe često imaju sporiji metabolizam u mirovanju i zbog toga mogu biti osjetljivije na hladnoću.
Zbog ovih faktora spol također može imati značajnu ulogu. Žene su u prosjeku manje od muškaraca i imaju manju mišićnu masu, što može utjecati na način na koji njihovo tijelo proizvodi i zadržava toplinu.
Temperatura koja se smatra ugodnom za većinu ljudi trebala bi biti oko 21 stepen Celzijusa, ali to ne znači da svima odgovara jednako.
„Sigurno ste se barem jednom raspravljali oko termostata na poslu. Temperatura koja se smatra ugodnom za većinu ljudi trebala bi biti oko 21 stepen, ali to je zapravo idealno za muškarca u odijelu. Ženama uglavnom više odgovara viša temperatura“, kaže dr. Eglin.
Hormoni također utječu na osjećaj hladnoće
Ljekarka objašnjava da i hormoni imaju važnu ulogu. Estrogen i progesteron, čiji se nivoi mijenjaju tokom menstrualnog ciklusa, utječu na to koliko se brzo krvni sudovi sužavaju pri izlaganju hladnoći.
Zbog toga žene, zavisno od faze menstrualnog ciklusa, mogu primijetiti da su im ruke i stopala hladniji. Osjećaj hladnoće može se mijenjati i tokom dana, a tolerancija na niske temperature najniža je ujutro.
Nema razloga za paniku ako su vam ruke hladne čak i tokom toplog ljetnog dana. Prema riječima dr. Eglin, to je prilično uobičajena pojava, posebno kod žena.
„Ruke imaju veliku površinu, ali mali volumen, a kroz njih prolaze brojne krvne žile koje se nalaze vrlo blizu površine kože. Zbog toga lako gube toplinu, pa se, kada nam je malo hladnije, protok krvi smanjuje“, objašnjava ona.
Kada hladne ruke i stopala mogu ukazivati na zdravstveni problem?
Iako hladne šake i stopala uglavnom nisu razlog za zabrinutost, ponekad mogu ukazivati na Raynaudov sindrom.
Riječ je o pretjeranoj reakciji na hladnoću ili stres, tokom koje se arterije toliko suze da prsti na rukama i nogama postaju bijeli ili plavi, hladni i utrnuli. Kada se tijelo ponovo zagrije, krvotok se postepeno vraća u normalu.
Osjetljivost na hladnoću najčešće zavisi od građe tijela i sama po sebi ne mora predstavljati zdravstveni problem. Ipak, ako je stalno osjećate, a uz to imate i druge simptome, bilo bi dobro obratiti pažnju na moguće uzroke.
Naprimjer, osjećaj hladnoće praćen umorom ili vrtoglavicom može ukazivati na nedostatak željeza, vitamina B12 ili anemiju.
S druge strane, ako vam je stalno hladno, a istovremeno primjećujete opadanje kose, promjene u probavi i debljanje, jedan od mogućih uzroka može biti usporen rad štitne žlijezde.