Danas se u svijetu obilježava svjetski dan čokolade. Simbolično, 7. jula, na dan kada se vjeruje da je Evropljanima predstavljen ovaj slatki užitak davne 1550. godine.
Bilo da je riječ o klasičnoj mliječnoj, tamnoj sa većim udjelom kakaa, bijeloj, ili pak onoj sa jagodama, lješnjacima ili možda bademima, pistacijama, oreom ili čak narandžom, čokoladu volimo u svim oblicima i okusima. Otkada je čokolada dotaknula nepce prvih Evropljana u šesnaestom stoljeću, zauzela je mjesto u našim srcima koje se prenosi sa generacije na generaciju, te ga i dalje drži. Neki čak tvrde i da su ovisni o čokoladi.
Riječ čokolada potiče od astečke riječi “xocolatl”, što znači «gorka voda», a prvi pisani trag o čokoladi ostavile su Maje.
Stoga, na ovaj poseban čokoladni dan, dok ispijate kafu i zaslađujete se jednim komadićem čokolade, donosimo vam zanimljivosti koje sigurno niste znali, kako biste bolje upoznali ovaj srcu drag zalogaj.
- Kakao potiče iz porodice povrća
Mliječna i tamna čokolada potječu od zrna kakaa, koji raste na drvetu kakaa (Theobroma cacao), iz porodice Malvaceae (ostali članovi obitelji uključuju bamiju i pamuk). Dakle, čokoladu možemo smatrati nekom vrstom salate.
2. Hrana bogova
Latinski naziv za drvo sa kojeg potiče čokolada, Theobroma cacao, znači hrana bogova. Stare civilizacije Azteka smatrale su čokoladu «hranom bogova», ili možda bolje, «pićem bogova», budući da se čokolada stoljećima konzumirala u obliku napitka. To je bila tipično gorka smjesa koja se često koristila u svečanim prigodama poput vjenčanja. Čokolada se posebno cijeni već tisućljećima te joj se pripisuju ljekovita i afrodizijačka svojstva.
3. Ovisnost o čokoladi
Čokolada sadrži feniletilamin za koji se veruje da ima psihoaktivne efekte slično kao i kanabis. Neki od njih uključuju poboljšanje raspoloženja, efekte antidepresiva, poboljšanu pažnju, osećaj euforije, pa čak i ekstazi u veoma visokim dozama.
4. Tačka topljenja približna tjelesnoj temperaturi
Čim u usta stavimo komadić čokolade, ona se počne topiti. Zašto je to tako? To je zbog kakao putera koji se koristi za pravljenje čokolade. Također se naziva teobroma ulje, ova jestiva mast ima tačku topljenja odmah ispod ljudskog tijela. Tačka topljivosti čokolade započinje na 34°C, a temperatura u našim ustima je otprilike 36°C, što je sasvim dovoljno da se čokolada počne topiti.
5. Čokolada kao zlato
Poznata historijska činjenica je da su plemena Azteci i Maje trgovali kakao zrncima u Mezoamerici. U to vrijeme se vjerovalo da je čokolada dar Quetzalcoatla (pernata zmija), boga mudrosti. Kasnije su Asteci počeli dominirati Mezoamerikom te su voljeli čokoladu, ali kakao u svom dijelu zemlje nisu moglii uzgajati. Zbog toga su kakao zrnca počeli koristiti kao valutu, a historičari također tvrde da su se koristila i za razmjenu za hranu i odjeću.
6. Tamna čokolada je zdrava
Smatra se da je tamna čokolada zdravija od mlečne. Neka istraživanja su otkrila da tamna čokolada može pomoći u borbi protiv karijesa. Jedenje tamne čokolade svaki dan smanjuje rizik od srčanih bolesti za trećinu. Takošer, čokolada ima moć proširiti krvne žile i čak može pomoći u smanjenju krvnog pritiska. Ova ukusna poslastica vrlo je učinkovita u održavanju stanovništva budnim i koncentriranim.
7. Čokolada = sreća
Čokolada je povezana s neurotransmiterom serotoninom preko ključnog spoja koji se može izolirati iz same pločice čokolade: triptofana. Triptofan je aminokiselina koja se u malim količinama nalazi u čokoladi, a ujedno se u tijelu pretvara u serotonin – hormon sreće zbog kojega se osjećate dobro.
8. Švicarcima je čokolada najveća ljubav
Koliko švicarci vole ovu poslasticu govori podatak da je Švicarska najveći potrošač čokolade na svijetu. Svake godine pojedu preko 9,98 kg čokolade po osobi, dok Evropljani konzumiraju oko 40% čokolade od ukupne svjetske potrošnje. Njihova ljubav se najbolje očituje i kroz svjetski poznate fabrike čokolade poput Lindt, Cailler, Toblerone, Camille Bloch, Frey, ali i mnoge druge, za što smo im iznimno zahvalni.
