10 mitova u medicini u koje ne smijete vjerovati

- Advertisement -

Poveću skupinu medicinskih stručnjaka sa sveučilišta u Oregonu, Marylandu i iz Chicaga zanimalo je koliko su doista opravdane i djelotvorne rutinske medicinske prakse u današnjem zdravstvu. U svom konačnom izvještaju za elifescience.org ne navode koliko dugo su rudarili po medicinskim člancima u vodećim američkim znanstvenim žurnalima, ali rezultat je iznenađujuć.

Kopali su po Journal of the American Medical Association, po Lancetu i po New England Journal, sveukupno kroz 34 sezone da bi ušli u trag 3017 kontrolnih istraživanja objavljenih u tim izdanjima. Ono za čime su tragali dokazi su da neke medicinske prakse koje se primjenjuju u zdravstvenom sustavu u SAD-u nisu najbolje, pa čak da neke uopće nisu djelotvorne.

- OGLAS -

To bi značilo da određeni lijek, terapija, metoda postupanja ili slično uz višu cijenu donosi otprilike iste rezultate ili da je riječ o potpunoj zabludi, da je riječ o neučinkovitoj praksi. Od 3017 kontrolnih istraživanja ispalo je da je nakon njih 415 došlo do privremenog mijenjanja statusa istraživanih medicinskih praksi.

- OGLAS -

A nakon što su dodatno proanalizirali sve njih, otkrili su da su kontrolna istraživanja provalila 396 neučinkovitih praksa. To znači da su nasumična kontrolna istraživanja u 14 posto slučajeva otkrila prakse u kojima medicinari, koji su ih utvrdili prije tko zna koliko godina, nisu bili u pravu.

Stvar se, istina, može prikazati i tako da je čaša 86 posto puna, odnosno da je od 2003. do 2017. utvrđeno da je 86 posto metoda opravdano. Problem je u tome što neučinkovitost metoda, bez obzira koliko se često zamjenjuju novima, preispituju, kontroliraju, u onim slučajevima kad pacijent shvati da mu ne pomaže, podrivaju povjerenje u medicinu.

A to je jako opasno u dobu u kojem internet vrvi profesionalnim teoretičarima zavjera i dezinformacijama na svim razinama. Primjerice kad je riječ o cijepljenju, o transfuziji krvi, o kemoterapijama… Ovo istraživanje popratila je Gina Kolata, New York Timesova novinarka za znanost koju je povijest žurnalizma u SAD-u upamtila po tome što je dvaput bila finalistica izbora za Pulitzerovu nagradu.

Kolata je prošla gomilu podataka iz istraživanja i izvukla 10 primjera najbližih svakodnevnom iskustvu ljudi. Neki od tih primjera posljednjih godina polako ulaze u medicinsku praksu, ali neki od njih uporno se održavaju, iako je dokazano da je najvjerojatnije riječ o mitovima. Srećom pa je u pravilu riječ o stvarima zbog kojih nitko ne bi trebao trpjeti neke posebne zdravstvene posljedice. Njena ljestvica ide ovako:

- OGLAS -

Kikiriki

Riblje ulje

Logično je bilo pretpostaviti i to da masnoće iz ribe u prehrani nauštrb drugih masnoća, preveniraju srčane bolesti. Istraživanja su govorila da ljudi čija prehrana sadrži puno ribljih masnoća, manje obolijevaju od srca. Odatle se razvio običaj dodavanja omega-3 masnih kiselina u prehranu, sve kako bi se time snižavale razine triglicerida koji, to je činjenica, povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Usto, omega-3 smanjuje rizik od upalnih procesa. No, tada je na scenu stupilo istraživanje nad 12.500 ljudi sa srčanim bolestima koje su tretirali s omega-3 i – rezultata nije bilo. To je upućivalo na to da vas omega-3 neće zaštititi od bolesti srca. S druge strane, to je značilo da je kvaka najvjerojatnije u tome da će masnoće iz ribe koristiti u onim slučajevima ako osoba istodobno iz prehrane izbacuje masnoće životinjskog porijekla.

 Povezanost igranja tinejdžerica s lutkama i prijevremenih trudnoća!?

Da, postojala je teorija po kojoj će djevojčice koje se igraju s lutkama-bebama biti svjesnije koliko je brige potrebno oko prave ljudske bebe, pa će biti pažljivije. Kako da ne. Ispalo je da su takve djevojčice čak za nijansu i izloženije riziku od prijevremene trudnoće od onih drugih. Zašto je tome tako, uzrok očito leži u nekim okolnostima koje nisu bile obuhvaćene istraživanjem.

 Oralni opioidi protiv aspirina i ibuprofena protiv bolova

- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA