Manipulacija slikama nije fenomen doba društvenih mreža, još su holandski umjetnici iz 17. vijeka mijenjali stvarnost da je učine ljepšom.
Tako je Lambert Domer (Doomer, 1624–1700) panoramu Kelna približio sebi kada ju je prikazivao sa druge strane Rajne. Time je kompozicija djelovala skladnije i zbijenije.
Domerov prikaz Kelna iz oko 1663. može se vidjeti od petka do 15. marta naredne godine u muzeju Valraf-Riharc u okviru izložbe holandskih majstora.
Okončano ročište na Vrhovnom sudu FBiH: Čeka se odluka o mjerama zabrane za Munjića i ostale
“I tada su postojala mjesta koja su se stalno iznova slikala, kao što je danas slučaj na društvenim mrežama, gdje pozicije za fotografisanje moraju biti ‘instagramične’“, kaže historičarka umjetnosti Annemarie Stefes.
Na primjer, to je važilo za monumentalnu kelnsku baziliku Svetih apostola. “Uvijek se slikala iz određene perspektive, baš kao što se danas ispred atrakcija prave selfiji.”
Holandske umjetnike je u Kelnu privlačilo ono staro, impozantno i katoličko, jer im je to bilo nepoznato – u tadašnjoj holandskoj republici katolička vjera je bila zvanično zabranjena, iako je bila tolerisana u podzemlju.
“Bilo je mnogo Holanđana kojima se Keln veoma dopadao”, kaže Štefes.
Još popularniji je, međutim, bio njemački grad Kleve sa dvorcem Švanenburg.
Većina holandskih umjetnika koji su boravili u Kelnu birala je motive iz centra grada, poput tada još nedovršene katedrale.
Domer je, nasuprot tome, slikao grad i sa vode. Zato Keln djeluje slično često prikazivanim holandskim gradovima poput Dordrehta, Najmegena i Amsterdama, koje su takođe često prikazivali sa vode, piše dpa.