Lascuráin je bio predsjednik Meksika manje od sat vremena, što ga čini predsjednikom s jednim od predsjednika s najkraćim stažem u svjetskoj historiji.
Lascuráin je rođen u Mexico Cityju 1856. godine, a po zanimanju je bio pravnik i političar. Imao je dugu karijeru u politici, služeći na raznim položajima u meksičkoj vladi, uključujući i dužnost državnog sekretara, ministra vanjskih poslova i ministra unutrašnjih poslova. Također je bio član Institucionalne revolucionarne stranke (PRI), koja je bila dominantna politička stranka u Meksiku veći dio 20. stoljeća.
Lascuráinovo kratko predsjedništvo dogodilo se u februaru 1913. godine, tokom burnog razdoblja meksičke historije. U to je vrijeme Meksiko bio usred revolucije i nekoliko se frakcija borilo za vlast. Tadašnji predsjednik, Francisco I. Madero, svrgnut je državnim udarom koji je predvodio general Victoriano Huerta, koji je preuzeo predsjedničku dužnost. Međutim, Huertinu vladavinu nisu priznale sve frakcije i vladala je velika politička nestabilnost.
Na današnji dan 18. februara 1913. Huerta je bio prisiljen podnijeti ostavku na mjesto predsjednika, a meksički Kongres imenovao je Lascuráina za njegova nasljednika. Međutim, Lascuráinovo predsjedništvo bilo je kratkog vijeka. Samo 45 minuta nakon što je preuzeo dužnost, dao je ostavku pod pritiskom generala Huerte, koji je tada po drugi put preuzeo predsjedničku dužnost.
Neki historičari vjeruju da je Lascuráinovo imenovanje predsjednikom bio Huertin trik kako bi izbjegao da ga se vidi kao vođu državnog udara i stvorio dojam legitimnog prijenosa vlasti.
Lascuráinov mandat je možda bilo kratak, ali je imao značajne implikacije na meksičku politiku. Huertin drugi predsjednički mandat bio je obilježen nasiljem i represijom, a na kraju je svrgnut u drugom državnom udaru 1914. godine. Meksička revolucija nastavila se još nekoliko godina, a zemlja je prošla kroz razdoblje značajnih političkih i društvenih preokreta.