Da li ste ikada postupali prema strancima bolje nego prema najbližim osobama koje volite? Naše ponašanje se mijenja u komunikaciji sa različitim ljudima, a da toga ponekad nijesmo ni svjesni. Postoji naučna studija koja objašnjava skrivene mehanizme koji u osnovi „kontrolišu“ ono što radimo i kažemo. Nakon tri decenije vrijednog istraživanja agresije, profesorica psihologije Deborah South Richardson uspjela je da otkrije zašto naše ponašanje varira u zavisnosti od ljudi oko nas i šta podstiče promjene u našem ponašanju. Moguće je otkriti zašto se prema strancima ponašamo toliko drugačije u poređenju sa našim najmilijima i kako to u budućnosti možemo spriječiti, piše Bright Side.
Smatramo da je naša veza dovoljno izdržljiva
Veliki dio svog vremena provodimo sa slučajnim ljudima, poznanicima ili nepoznatim osobama. Bilo da je riječ o poslu ili školi, često moramo da se smiješimo drugima i budemo uljudni, jednostavno zato što želimo da budemo ljubazni i kultivisani pred drugima. Ali, kad dođemo kući ili kada smo u društvu bliskih ljudi, odmah se opustimo. Osjećamo se prijatnije kad smo sami sa ljudima koje volimo. Međutim, to znači pokazati svaku stranu našeg karaktera, uključujući i lošu. Studija potvrđuje da smo skloni da nesvjesno oslobađamo ljutnju prema ljudima koji su nam najbliži jer vjerujemo da je naša veza sa njima dovoljno jaka da to izdrži. Što veću bliskost i što više povjerenja uspostavimo, to se više osjećamo kao da možemo pomjeriti granice tog odnosa.
Sa osobama koje nam nijesu bliske osjećamo se nesigurno
Kada upoznajemo nove ljude, mi zaista ne pokazujemo svoje prave boje. Jednostavno ne mogu da vide pravu verziju nas dok ne dođe do tačke kada razvijamo dublju vezu. Čak i ako nas nešto muči u vezi s njima, nećemo praviti problem jer nijesmo opušteni s tom osobom i ne znamo kako će reagovati. Isto ne važi za ljude koji su nam najbliži. Naprotiv, kada naši voljeni rade nešto za što nas iritira, osjećamo se dovoljno slobodno da to kažemo. U stvari, zato što smo toliko bliski s članovima naše porodice ili drugim bliskim ljudima, vjerovatnije je da ćemo biti otvoreni o stvarima koje im se ne sviđaju. Sa njima smo razvili vrstu odnosa za koji znamo da neće biti ugrožen, čak i ako vičemo i svađamo se jedno sa drugim.
Imamo manje tolerancije prema bliskim ljudima
Često se dešava da počnete da mrzite određene karakteristike svog cimera, člana porodice, najboljeg prijatelja ili partnera. Što više vremena provodite s nekim, postajete manje tolerantni prema njihovim negativnim osobinama. To se, naravno, ne događa s ‘daljim’ osobama jer ne provodite dovoljno vremena s njima da bisre razvili netoleranciju prema njihovim ličnim karakteristikama. Čak i ako vas nešto muči u vezi s tim, ne izgovarate to jer znate da nećete morati da provodite dovoljno vremena sa njima da bi to bilo bitno.
Kako spriječiti ovakvo ponašanje?
Kao što vidite, postoje razlozi zašto se prema ljudima koje volimo odnosimo manje ljubazno nego sa strancima. To što je jasno zašto, ne znači da je takvo ponašanje poželjno. Postoje načini da spriječimo ovakvo ponašanje:
- Odmorite se od svojih najmilijih po potrebi. Neko vrijeme u kojem smo daleko od najbliskijih osoba omogućiće nam da razmislimo i sjetimo se šta cijenimo kod njih.
- Provedite vreme sa svojim najmilijima u društvu drugih. Kada smo u društvu ljudi sa kojima imamo kratak i površan odnos i ponašamo se veoma ljubazno, to će se prenijeti i na naše najmilije.
Važno je kontrolisati svoje reakcije i, ne samo znati, već i pokazati da cijenimo prisustvo najmilijih u svom životu.