Zelena citadela Magdeburga šareni je kompleks stanova, trgovina, ureda, kafića, hotela, posljednji projekt Hundertvаsеra, velikog austrijskog arhitekta, koji ga je sam nazvao “oazom za čovječanstvo i prirodu u moru racionalnih kuća”.
”Treća koža”
Zelena je citadela izgrađena na mjestu na kojem je nekad stajala obična stambena zgrada. Grad Magdeburg počeo je dogovarati realizaciju ovog projekta s Hundertvаsеrom još krajem 90-ih, a iako je Hundertvаsеr preminuo 2000., zgrada je izgrađena nekoliko godina kasnije. U svakom slučaju, bio je to posljednji ostvareni projekt slavnog arhitekta koji je prezirao ravnu liniju i sve uobičajeno.
Hundertvаsеr je arhitekturu smatrao “trećom kožom”. Prva je ona u kojoj smo se rodili, druga je odjeća, a treća se također treba krojiti, odnosno dizajnirati – po mjeri čovjeka. A ništa nije više “po mjeri čovjeka”, smatrao je Hundertvаsеr, nego suživot s prirodom. A da se ljudi vrate prirode, to je odgovornost arhitekta.
“Zelena citadela neobičan je arhitektonski projekt. Oaza ljudskosti i prirode u moru ozbiljnih kuća. Ona bi u ljudima trebala probuditi čežnju za romantikom, a upravo tu romantiku takozvana racionalna arhitektura s velikom revnošću negira i pokušava eliminirati”, napisao je Fridensrајh Hundertvаsеr (Friedensreich Hundertwasser) 1999. godine.
Potpuni kontrast
Projekt u Magdeburgu dovršen je 2005. godine i sada na Trgu katedrale zgrade u baroknom, u potpunom kontrastu s gotičkim i klasičnim stilom stoji jedinstveno ružičasto ostvarenje koje se odupire stilskoj odredbi. Naravno, bilo je i oštrih kritika, teških riječi poput “psihodeličnog kiča” i razmirica između građevinaca i upravitelja Hundertvаsеrovom ostavštinom oko hiljadu detalja tokom izgradnje, pa je tako u posljednji tren odlučeno i da zgrada neće biti plava, nego ružičasta. Nazvana je citadelom jer je Magdeburg nekada bio utvrđeni grad, a na pročelju ne nedostaje nazubljenih elemenata koji podsjećaju na srednjovjekovne kule, tornjeva, ukrasnih stupova…
Hundertvаsеr je prepoznatljiv već iz daljine, a kao ni na drugim njegovim zgradama, ni u ostalom u prirodi, nema oštrih i ravnih linija, sve je meko, zakrivljeno, okruglasto i fluidno. Svaki se prozor, kao i stup, razlikuje od svih drugih, a većina elemenata koji krase pročelje napravljena je od recikliranih predmeta.
Razigrano šarenilo
Zelena citadela Magdeburga načičkana je tornjićima i šarenim keramičkim pločicama, a zatvoreno dvorište zgrade krije veliku livadu s posađenim visokim stablima, a na krovu je posađeno čak devet hiljada grmova kako bi ova stambena zgrada doista i bila “oaza ljudskosti i prirode” i u svom razigranom šarenilu na najbolji način povezala ljude, prirodu i arhitekturu, piše Punkufer.