Kad sam bio dijete, moj djed Alfred Downes često je govorio o putovanju od 128 dana na koje je krenuo 1949. godine na komercijalnom jedrenjaku ‘Pamir’. Čuveni njemački brod kompanije ‘Flying P-Liner’, plovio je iz Port Elizabete u Adelaideu, u Australiji, u grad Falmouth u Cornwallu u Engleskoj, ispunjen s 60.000 vreća australskih žitarica. Bio je to posljednji put ovog broda kroz olujna mora Drakeovog prolaza, a to je bio i posljednji put da je neki komercijalni jedrenjak ikada oplovio Cape Horn u južnom Čileu.
U spomen na 70. obljetnicu putovanja mog djeda i predstojeću 500. obljetnicu otkrivanja Magellanovog tjesnaca koji razdvaja najjužniji vrh Južne Amerike od čileanskog arhipelaga Tierra del Fuego – Ognjena zemlja, novinar BBC-a ukrcao se na cruiser ‘Ventus Australis’ u Punta Arenasu u Čileu.
Kako je napisao, oduvijek je želio vidjeti neke od pejzaža o kojima je govorio njegov djed, i premda je bilo nemoguće ponoviti njegovu četveromjesečnu odiseju,ovaj četverodnevni izlet omogućio mu je da osjeti duh ovakve avanture. Put je vodio kroz uske fjordove i tjesnace a zaim na jug do najjužnije točke putovanja – opasni Cape Horn koji je ostao u njegovo sjećanju do kraja života, piše BBC
Iako svi znaju za Cape Horn kao najopasnije mjesto za pomorce na svijetu, malo njih se usudilo tamo proći nekim manjim brodom ili jedrilicom. Ipak, Hrvatska ima od pamtivijeka vrhunske pomorce i jedriličare, pa je tako još 1984. godine to prvi put pošlo za rukom Mladenu Šuteju na slavnoj jedrilici Hir3. Nakon toga Šutej je još nekoliko puta oplovio taj zloglasni otočić na najjužnijoj točki Južne Amerike, a njegovim putem prošle je godine krenuo i Zagrepčanin Saša Fegić, koji je otkupio i za isti pothvat pripremio upravo Šutejev Hir3 – maloj, tek 10 metara dugačkoj jedrilici.
Inače, jedriličari Cape Horn uspoređuju s osvajanjem Mt. Everesta. Najjužnija točka Južne Amerike slučajno je dobio ime Cape iako to nije rt nego maleni otok. Za Cape Horn se vjerovalo da je najjužnija točka, sve dok jedna pomorska havarija nije dokazala da to nije točno. Saznalo se to tek kad se jedan jedrenjak razbio na arhipelagu Diego Ramirez koji je čak 60 milja jugozapadno od Cape Horna.
Prije no što je 1914. prokopan Panamski kanal oko svijeta se plovilo isključivo oko Horna, jer je jedrenje kroz Magellanov tjesnac još opasnije. Grube procijene govore da je u ovim opasnim vodama živote izgubilo između 6000 i 8000 hiljada pomoraca.
Projekt Ekspedicije Cape Horn imao je za cilj jedrilicom Hir 3 doći do otočića i oploviti ga u težem smjeru, od istoka prema zapadu. Protiv vjetrova i jakih morskih struja. Dodatni izazov te točke na skoro 56 stupnju južne geografske širine bio je dojedriti bez prethodnih pristajanja uz argentinske obale Patagonije. Naime, da bi rezultat bio svjetski priznat, pravila nekoliko klubova u kojima su okupljeni ‘Capehorneri’ govore da polazna luka prema Hornu mora biti smještena sjevernije od 50 paralele. Dakle start iz Punta Arenasa u Magellanu ili Ushuaie se ne računa. Da ne bi bilo zabune Hir 3 je krenuo iz Mar del Plate, 1100 milja sjevernije s dvočlanom posadom, Ozren Bakrač i Mladen Šutej.
Inače, Ognjena zemlja ili Tierra del Fuego na zlu je glasu zbog opasnog tjesnaca La Maire kod otoka Estados. Njime jure morske struje brzine i do 8 čvorova – oko 16 km na sat, a u sudaru s jakim vjetrovima iz suprotnog smjera, stvaraju najveće piramidalne valove na svijetu koji mogu biti i viši od 20 metara.