Naučnici su dokazali da stres može utjecati na bebin budući IQ i sam razvoj djeteta, i utjecati na probleme koji će ga pratiti tokom života.
1. Stres može uzrokovati prerani porođaj, te malu kilažu bebe pri porodu
Bojazan o dobrobiti djeteta je ono što prati svaku majku koja očekuje prinovu, a ti strahovi mogu se pretvoriti u pravi stres. Paradoks leži u tome, da ako želite imati zdravu bebu, potrebno je da se smirite. Ann Borders, ginekologinja u bolnici Evanston, navodi da nesposobnost da se nosimo sa stresom, dovodi do preranog porođaja i male tjelesne težine.
Stres uzrokuje proizvodnju hormona CRH koji utječu na dužinu trudnoće i zrelost fetusa. Što je veći nivo ovog hormona, postoji rizik od prijevremenog porođaja.
2. Utječe na razinu bebinog IQ-a te na razvoj mozga
Naučnici su otkrili da visoka razina kortizola, može utjecati na niži nivo IQ-a. U normalnim okolnostima, posteljica proizvodi enzime koji neutrališu kortizol, ali ne može proizvesti dovoljno enzima, ako je stres preveliki i ako dugo traje.
Također su ustanovili da stres tokom trudnoće može utjecati na razvoj dječjeg mozga. Jedna studija je pokazala da majčin stres utječe na organizaciju neuroloških sistema te ih čini manje efektivnim.
Naučnici sada shvaćaju da se mozak ne razvija od jednostavnih do komplikovanih sistema, već da je jedan od prvih koji se razviju upravo centar zadužen za stres, tako da fetus postaje osjetljiv na majčin stres od samog početka.
3. Problemi sa spavanjem
Iznenađujuće, raspoloženje majke ne utječe samo na razvoj fetusa već i na spavanje. Istraživanje iz 2007. godine otkrilo je da stres tokom trudnoće može utjecati na spavanje kod beba.
Ovo se dešava ponovo zbog kortizola koja prolazi kroz posteljicu, i utječe na mozak, i centar zadužen za bio ritam bebe.
4. Stres tokom trudnoće može utjecati na probleme sa zdravljem djeteta
Jedna studija iz 2011. godine, potvrdila je da majčin stres generalno utječe na zdravlje djeteta. Rezultati su pokazali veči rizik od rane infekcije i mentalnih poremećaja kod djece koja su patila od stresa u maternici. Postoje i drugi problemi koji mogu utjecati na oči, uši. probavne, respiratorne, kožne, mišićno-koštane, cirkulacijske bolesti. Također može pridonijeti razvoju alergija i astme kod djeteta.
Također, pronađena je veza između stresa i poremećaja hiperaktivnosti s nedostatkom pažnje.
5. Povećava razinu dječije anksioznosti
Dr. Elysia Davis s Univerziteta u Denveru, kaže da visoka razina kortizola u trudnoći čini dijete sklono osjećaju stresa u budućnosti. To se najčešće pokaže odmah pri rođenju kada se bebi prvi put izvadi krv. Ove bebe pokazuju intenzivan stres, tokom vađenja krvi.
Kada odrastu oni strah doživljavaju u jednostavnim izazovima, kao što je naprimjer stres kada vide stranca, ili lopta bačena prema njima. U normalnim okolnostima djeca će se pridružiti igri, ali će se ta djeca “smrznuti” i otrčati roditeljima kako bi našli sigurnosti.
Majke su također primijetile da ta djeca pokazuju intenzivniju anksioznost u predškolskoj i školskoj dobi, te osjećaju strah od škole.