Preopterećenje poslom je problem s kojim se suočava sve veći broj ljudi u današnjem brzom i zahtjevnom poslovnom okruženju. Kada smo stalno pod stresom i suočeni s velikim količinama zadataka, naš mozak ne može efikasno procesuirati informacije i donosit racionalne odluke.
Umjesto da se koncentriramo na dugoročne ciljeve, često se zadržavamo u trenutnom stresu, što može dovesti do smanjenja produktivnosti, lošijeg mentalnog zdravlja i fizičke iscrpljenosti. Mozak reagira na preopterećenje aktiviranjem stresnih odgovora, što može imati negativne posljedice po naše opće zdravlje i performanse.
1. Prekomjerni stres i aktivacija “fight or flight” odgovora:
Kada se osjećamo preopterećeni, tijelo aktivira odgovor na stres poznat kao “fight or flight” (bori se ili bježi), što znači da se mozak fokusira na brzo donošenje odluka, ali s ciljem preživljavanja. Tijelo otpušta hormone poput kortizola i adrenalina, koji ubrzavaju srčani ritam i povećavaju krvni pritisak. Ovi hormoni mogu nam pomoći da se nosimo s trenutnim izazovima, ali dugotrajna aktivacija ovog odgovora može dovesti do hroničnog stresa i iscrpljenosti.
Zamislite zaposlenika koji mora završiti nekoliko važnih projekata unutar istog dana, pri čemu se svaki projekt čini jednako hitnim. Mozak će aktivirati stresnu reakciju, zbog čega može doći do osjećaja panike, nesanice i nesposobnosti da se fokusiramo na jedno zadatke, jer se tijelo bori s preplavljujućim količinama informacija.
2. Smanjena sposobnost donošenja odluka:
Kada je mozak preopterećen, sposobnost donošenja racionalnih odluka se smanjuje. Kognitivne sposobnosti koje uključuju logičko razmišljanje, procjenu rizika i dugoročno planiranje mogu biti ozbiljno ugrožene. Preopterećenje može dovesti do toga da se mozak previše fokusira na kratkoročne zadatke, zanemarujući širu sliku ili bolje strateško razmišljanje.
Kada ste preplavljeni e-mailovima, sastancima i rokovima, možda ćete donositi impulsivne odluke, poput odgađanja važnih zadataka ili prekomjernog multitaskinga, što u konačnici smanjuje kvalitetu posla. Umjesto da analizirate sve opcije, donosite brze, ali loše odluke.
3. Mentalni umor i iscrpljenost:
Dugotrajno preopterećenje može izazvati mentalni umor, što znači da mozak više nije u stanju učinkovito procesuirati informacije. Kognitivna učinkovitost opada, a sposobnost koncentracije je oslabljena. Osobe koje su preopterećene često se suočavaju s osjećajem “magle u mozgu”, što otežava obavljanje osnovnih zadataka.
Nakon nekoliko dana rada pod velikim stresom i s puno zadataka, možda ćete primijetiti da teško možete održati pažnju tokom sastanaka ili da vam je teško koncentrisati se na čitanje izvještaja, iako ste obično vrlo fokusirani. To je rezultat mentalnog umora.
4. Problemi sa spavanjem i kvalitetom odmora:
Preopterećenje poslom često dovodi do nesanice ili loše kvalitete sna. Mozak, pod utjecajem stresa, može aktivirati dijelove koji sprečavaju opuštanje. Osim toga, previše stimulacija tokom dana (poput stresa i previše informacija) može ometati proces opuštanja tijekom noći.
Nakon napornog radnog dana, umjesto da zaspite odmah, možete ležati budni, razmišljajući o svim zadacima i obavezama koje morate obaviti. Ovo “prekomjerno razmišljanje” prije spavanja može uzrokovati nesanicu i osjećaj iscrpljenosti sljedećeg dana.
5. Zbog stresa i preopterećenja mogu se pojaviti emocionalne reakcije:
Kada smo pod preopterećenjem, mozak može postati preosjetljiv na emocionalne podražaje. To može dovesti do iritacije, anksioznosti ili depresije. U ovoj situaciji, mozak može postati “hipersenzibilan”, jer se stalno suočava s visokim razinama stresa.
Zaposlenik koji je pod velikim stresom na poslu može biti preosjetljiv na negativne povratne informacije ili se lakše naljutiti na kolege ili članove porodice. Ovo je često uzrokovano stalnim preopterećenjem koje smanjuje kapacitet za emocionalnu regulaciju.
Kada smo preopterećeni poslom, naš mozak se suočava s različitim fizičkim, emocionalnim i kognitivnim izazovima. Stres može ozbiljno utjecati na našu produktivnost, zdravlje i dobrobit. Ključno je naučiti prepoznavati ove znakove i poduzeti korake za upravljanje stresom, bilo kroz organizaciju rada, redovne pauze, fizičku aktivnost, meditaciju ili traženje podrške od drugih.