Hronični gastritis označava upalu želudačne sluznice, a simptomi koji se najčešće pojavljuju su pečenje ili žarenje u želucu, mučnina, povraćanje, nadutost, kao i podrigivanje i gorušica.
Hronični oblik gastritisa se dijeli u tri grupe, a to su erozivni, neerozivni i posebni tipovi. Dok je neerozivni najčešće uzrokovan infekcijom bakterije Helicobacter pylori, uzroci erozivnog tipa mogu biti različiti ljekovi, alkohol, kao i traume želudačne sluznice.
Pojava simptoma, kao i njihova jačina, kod hroničnog gastritisa uveliko zavise od načina na koji se oboljela osoba hrani. Na primjer, ako osoba ne jede duže vrijeme, bol može biti jača, kao što i određene namirnice mogu “aktivirati” gastritis. Dok se kod blažeg oblika gastritisa prepisuje terapija ljekovima, kod hroničnog gastritisa najvažnije je da oboljela osoba pazi na ishranu kako bi se simptomi što rjeđe pojavljivali, dok se terapije ljekovima izdaju, ali nisu kod svih pacijenata djelotvorne.
Šta jesti ako imate hronični gastritis?
“Preporučuje se uzimanje najviše četiri porcije voća dnevno, pogotovo jabuke (kao i soka od jabuke), banane, breskve, kruške, grožđe, kivi, dinje. Ovo bi se voće trebalo jesti samostalno i ne odmah poslije obroka, jer se voće inače brzo vari, a još nesvareni obrok će usporiti i varenje voća, pa može doći do fermentacije voća i do problema sa varenjem.
Kod povrća nema posebnih ograničenja, osim da se ne bi trebalo jesti sirovo, već barem malo kuvano na pari, posebno kuvani krompir i zeleno kuvano povrće. Kod hroničnog gastritisa, savjetuje se konzumiranje biljnog mlijeka, kao i ako je moguće – domaćeg jogurta i svježih sireva. Trebalo bi ograničiti konzumaciju na tri porcije dnevno, i u tim slučajevima birati one s niskim procentom masnoće. Osobe sa hroničnim gastritisom mogu konzumirati nemasno mlado i svježe pileće, teleće i goveđe meso, koje treba da bude samo malo začinjeno. Takođe, mogu se konzumirati zamjene za meso – tofu i soja. Proizvodi od žitarica koji su dopušteni kod hroničnog gastritisa su riža, hljeb od cijelih žitarica, tjestenina, krompir, zob…
Kao i uvijek, voda je napitak koji se uvijek preporučuje, a uz to se smiju piti i svježi voćni sokovi, napici bez kofeina, kao i biljni čajevi, a čak su i gazirana pića dopuštena u umjerenoj količini”, kaže dr Merdović.
Šta osobe sa hroničnim gastritisom treba da izbjegavaju?
“Nekim osobama sa hroničnim gastritisom ne odgovara da jedu voće za doručak, na prazan želudac, a takođe im može smetati neoljušteno voće. Kao mogući iritanti, najčešći su narandža i grejp. Od povrća, osobama oboljelim od hroničnog gastritisa može smetati paradajz, pa ga ne treba jesti neoguljenog, a nekim osobama može smetati čak i u supama i umacima. Uz paradajz, trebalo bi da se izbjegava i ukiseljeno povrće, poput kupusa i krastavaca. Mliječne proizvode bi trebalo ograničiti, ali ne i potpuno izbaciti s obzirom da su izvor kalcijuma i vitamina D. Takođe, važno je izbjegavati začinjene sireve, kao i one punomasne.
Što se mesnih proizvoda tiče, zabranjeno je svinjsko i ovčje meso, a ne treba konzumirati ni pohovano meso (to se odnosi na svu pohovanu hranu). Uz to, osobe s hroničnim gastritisom bi trebalo da izbjegavaju prerađene mesne proizvode, kao salame, paštete i slično…Simptome hroničnog gastritisa aktiviraće i konzumiranje papra, sirćeta, majoneza, margarina, kao i kolači s mnogo nadjeva. Uz to, važno je izbjegavati bilo kakve napitke s kofeinom, kao i alkoholna pića i konzumiranje duvana, odnosno cigareta.