6 C
Sarajevo
24.01.2025

Koliko je vode u danu potrebno kako bi organizam normalno funkcionirao

Voda doprinosi probavi, pomaže izbacivanju toksina iz jetre i bubrega, izbacuje višak natrija iz krvotoka, regulira tjelesnu temperaturu i krvni pritisak, štiti kožu i druga tkiva te osigurava zdravlje zglobova.

Zbog svega navedenoga, osoba može sedmice preživjeti bez hrane, ali već nakon nekoliko dana bez vode remete se i ugrožene su vitalne životne funkcije. Čak i blaga dehidracija, koju se može postići nakon par sati bez vode, utječe na raspoloženje, kognitivne funkcije i fizičke performanse.

Voda se iz organizma gubi konstantno, disanjem, znojenjem te obavljanjem nužde, a količine izgubljene vode u danu značajno variraju zbog niza faktora. Na primjer, u danu kada je vrijeme suho, a osoba je neaktivna, osam čaša vode je jako puno i većina će biti izmokrena pri čemu će biti izgubljeni i mnogi minerali. Istovremeno, na topao dan, ako je osoba visokoaktivna osam čaša vode će biti daleko ispod potrebnoga i prijetit će dehidracija.

- OGLAS -

Ne postoje službene preporuke o unosu vode, ali stručnjaci su najčešće stava da je potrebno u danu popiti od litre i pol do dvije litre i pol. Oko 20 posto vode u organizam dođe iz hrane, a voće i povrće su namirnice koje sadrže najveće količine vode. Paradajz i lubenica imaju 90 posto udjela vode.

Također, potrebe za unosom vode razlikuju se po nizu faktora, od građe tijela, temperature okoliša to razine aktivnosti. Nadalje, trudnice i dojilje imaju veće potrebe za vodom. Starije osobe jako često unose premale količine vode. Prema nekim podacima, čak do 30 posto hospitaliziranih starijih osoba (stariji od 65 godina) su dehidrirani.

- Advertisement -

Iako se i drugi napitci ubrajaju u ukupan dnevni unos tekućine, stručnjaci savjetuju da većina tekućine bude unesena upravo iz obične vode. Naime, studija koju su objavili Rosinger, Bethancourt i Francis pokazala je da čak 20 posto djece i mlađih ljudi u danu uopće ne pije običnu vodu nego se cjelokupan unos tekućine bazira na različitim sokovima i drugim vrstama napitaka.

Upravo su zaslađeni i gazirani napitci povezani s nizom bolesti – od pretilosti, depresije do dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Studije su potvrdile da povećanje unosa vode, smanjuje ukupan dnevni unos kalorija, što je još jedan benefit i razlog zašto druge napitke treba zamijeniti vodom, u što većem postotku.

- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA