Koliko god ove navike izgledale bezazleno, one su izuzetno nehigijenske sa naučne strane gledišta i istraživanja su to i dokazala.Većina nas je sigurna da dovoljno vodi računa o higijeni. Istovremeno, koristite, na primjer, sušač za ruke i ne možete izdržati dan na poslu bez bar jedne šolje kafe. Istina je da sušači za ruke šire infekcije i da vas čista šolja neće spasiti od bacila iz aparata za kafu. Evo nekih stvari koje obično radimo, a veoma su sporne kada je o higijeni riječ.
1. Potapanje sudova u sudoperi
Sudopera je savršeno okruženje za bakterije: tu možete pronaći salmonelu, crevne bacile ili stafilokoke. Kako biste izbjegli stomačne i crijevne poremećaje, perite sudoperu ne samo nakon pranja sudova već i nakon kontakta sa hranom poput ribe, sirovog mesa, mliječnih proizvoda ili povrća. Gomila potopljenog posuđa jeste lakša, ali ne i bezbijedna opcija.
2. Topla voda – čiste ruke
Neka istraživanja pokazuju da temperatura vode ne utiče na ubijanje bacila. Mnogo je važnije vrijeme koje provedemo perući ruke: za pet sekundi nećete ništa učiniti, ali 30 sekundi pranja može ubiti sve bakterije na vašim rukama. Često pranje ruku toplom vodom smanjuje zaštitnu funkciju kože i mogu se javiti iritacija ili dermatitis.
3. Treniranje sa šminkom
Ponekad žurimo sa posla u teretanu i mislimo da je besmisleno skidanje šminke kad ćemo se svakako tuširati nakon treninga. Međutim, tokom vježbanja, našoj koži je potrebno da diše i da se sama čisti. Ako nosite šminku, ona zapušava pore. Kao rezultat, postajete skloni kožnim problemima. Skinite šminku prije vježbanja.
4. Korišćenje sušača za ruke
Činjenica da ne dodirujemo sušač rukama samo je iluzija čistoće. Zapravo, električni sušači su prilično nehigijenski: oni sakupljaju mnogo bakterija, šire ih preko vazduha i one završavaju na vašem tijelu, koži, u plućima. Papirni ubrusi su mnogo efikasnija i čistija opcija od električnih sušača.
5. Korišćenje cegera više od jednom
Ceger korišten više od jednom na sebi ima mnogo bakterije u 99.9% slučajeva. Ako ste nosili sirovo meso u cegeru (čak i ako je spakovano), velike su šanse da su se bakterije prošile na ostale namirnice, naročito voće i povrće. Rješenje je da koristite kese za jednokratnu upotrebu ili ceger koji ćete svakodnevno prati.
6. Sječenje mesa i povrća na istoj dasci
Doktor Čarls Gerba, mikrobiolog, tvrdi da daska za sječenje sadrži 200 puta više bakterija od daske za WC šolju, pa zato nije bezbijedno na njoj sjeći salatu. Nakon sječenja sirovog mesa, daska je kontaminirana salmonelom i kampilobakter – ove bakterije su najčešće razlog trovanja hranom. Rješenje je da koristite dvije različite daske za sječenje mesa i povrća i da birate prije one staklene nego drvene.
7. Korišćenje kancelarijskog aparata za kafu
Rezervoar aparata za kafu je odgovarajuće okruženje za različite tipove bakterija. Na kancelarijskom aparatu za kafu ima više bakterija nego na kvaki na vratima od kupatila u vašoj kući. Bezbjednije je da sami skuvate sebi kafu.
8. Nošenje telefona u tašni
Možda vam se čini da je vaša torba ili tašna dobro i čisto mesto za zaštitu uređaja od spoljašnje sredine, ali to nije tačno. Bolje je da nosite telefon u džepu i čuvate u futroli – tako će se manje kontaminirati bakterijama. Prosječan telefon je 10 puta prljaviji od daske na WC šolji. Brišite telefon vlažnom maramicom svaki dan.