Hladnoća, vjetar, sunce, zagađenje, vlaga, razne kemikalije, boje i mirisi, ali i tkanine od poliestera ili vune često su uzrok neugodnom peckanju, žarenju, svrbežu, crvenilu pa i osipima i iritacijama kojima je sklona krhka, osjetljiva koža.
Osjetljiva koža definira se kao osjetna reakcija koju pokreću kontaktori i/ili čimbenici iz okoliša, obično bez vidljive kliničke slike. To je stanje prvi puta opisano 1987. godine pod nazivom sindrom kozmetičke netolerancije, a kasnije je pojam proširen i naziva se Sensitive skin syndrome ili u prijevodu sindrom osjetljive kože.
Opisani simptomi se razlikuju, odnosno vrlo su individualni, a mogu se pojaviti od nekoliko minuta do nekoliko sati nakon kontakta s kozmetičkim proizvodom, stimulansom iz okoliša ili nakon nekoliko epizoda korištenja nekog proizvoda.
Sindrom osjetljive kože može se manifestirati u dva oblika – objektivni i subjektivni. Objektivnom obliku pogoduje osnovni dermatitis koji oslabljuje kožnu barijeru, primjerice atopijski dermatitis. U tim slučajevima mogu biti vidljive lezije kao što su eritem (crvenilo), papule (osip uzrokovan upaljenim komedonima) i vezikule (mjehurići ispunjeni bistrom tekućinom). Kod subjektivnog oblika, uz prisutne neugodne simptome, nema vidljivih promjena na koži. Oko 50 posto žena smatra kako ima osjetljivu kožu, dok se s istim problemom susreće oko 30 posto muškaraca. U žena je ovo stanje češće jer je njihova koža tanja te zato što hormonalni čimbenici mogu utjecati na hidrataciju kože dok je u muškaraca sve prisutnije zbog povećane upotrebe kozmetičkih proizvoda.
Što su još pokazale studije:
- vjerojatnije je da mlađi ljudi imaju osjetljivu kožu zato što taktilna osjetljivost opada s godinama,
- koža je osjetljivija na licu, a to je vrlo vjerojatno povezano s većom upotrebom kozmetike na ovom području,
- koža lica ima tanju kožnu barijeru i više živčanih završetaka pa je osjetljivija,
- među osjetljiva područja spadaju i podlaktice, ruke, genitalno područje i vlasište,
- niske temperature, vlaga, vjetar, toplina i izlaganje suncu pogoduju razvoju neugodnih simptoma,
- zagađenje, uobičajeno u industrijskim zonama, jedan je od faktora odgovornih za ovo stanje,
- kozmetički proizvodi glavni su pokretački čimbenik, osobito u žena zbog prekomjerne i ponekad neprimjerene upotrebe (prisutnost potencijalno nadražujućih tvari u sastavu poput alfa-hidroksi kiseline, propilen glikola, alkohola i mirisa povećava mogućnost za razvoj neugodnih simptoma).
Pri liječenju ovog stanja nužno je ispitati pacijenta o osobnoj, obiteljskoj i profesionalnoj anamnezi, kao i navikama i upotrebi kozmetičkih proizvoda. Kompletnim fizikalnim pregledom trebali bi se isključiti znakovi upale i prisutnost dermatitisa (poput kontaktnog i atopijskog dermatitisa).
Zbog česte odsutnosti objektivnih fizičkih znakova, upitnici za samoprocjenu u nekim su zemljama važeći alat za identificiranje osjetljive kože. Donosimo jedan primjer koji vas može riješiti nedoumice imate li i vi osjetljivu kožu: