Pelenski dermatitis ili osip u pelenskoj regiji česta je pojava u ranoj dječijoj dobi. Gotovo da nema djeteta koje nije, u manjoj ili većoj mjeri, iskusilo taj problem. Mladim roditeljima zna biti povod za brigu pa je čest razlog posjete pedijatrijskim ordinacijama.
Pelenski osip je najčešće bezazlena, prolazna promjena na koži koja uz poduzete mjere brzo prolazi. Ipak, nekada zna biti jako uporan, zahvatiti veće površine kože te se komplikovati dodatnom infekcijom i jačom iritacijom.
U tom slučaju remeti opšte stanje djeteta, što se ispoljava plačem, razdražljivošću i slabijim apetitom. Svakako da je to razlog da se dijete odvede na pregled pedijatru koji će poduzeti potrebne mjere i liječenje. Također će razlučiti da li se možda osip javio u sklopu nekih drugih bolesti (kožnih, alergijskih, infektivnih ili upalnih).
Kako bismo razumjeli zašto je pelenski dermatitis tako čest, moramo se osvrnuti na određene činjenice.
Imunološki sistem kod djece je nedovoljno razvijen, kao i mehanizam termoregulacije, što generalno doprinosi smanjenoj otpornosti pa i podložnosti infekcijama kože. Dječija koža je osjetljiva, anatomski i funkcionalno nezrela. Mnogo je tanja od kože odraslih ljudi, a gornji rožnati sloj je propusniji. Lojne i znojne žlijezde nisu u potpunosti razvijene, što doprinosi bržem isušivanju i iritaciji. Za potpuno razvijanje svih mehanizama zaštite potreban je period od dvije do tri godine.
Pelenska regija je posebno osjetljiva, izložena je stalnoj okluziji (stalno pokrivena), trenju i kontaktnoj iritaciji. Mokraća i stolica, enzimi i bakterije iz stolice pogoduju narušavanju normalne pH vrijednosti kože čime ona postaje dodatno osjetljiva i ranjiva.
Neka djeca su podložnija pojavi pelenskog osipa u vrijeme nicanja zubića i perioda uvođenja čvrste hrane, kravljeg mlijeka ili prelaska sa prirodne na vještačku ishranu. Dojenje i pravilna i raznovrsna ishrana majke dojilje znatno doprinose zdravom razvoju dojenčeta i prevenciji svih bolesti, pa i pojave promjena na koži u smislu alergije ili upale.
Pelenski osip najčešće se javlja od sedmog do dvanaestog mjeseca života. To je period uvođenja novih namirnica u ishranu, što je neophodno za normalan rast i razvoj djeteta. Ipak, treba pratiti smjernice pedijatrijske struke te uočiti eventualne neželjene reakcije na svaku novinu u ishrani.
Ono što može biti uzrok pelenskog osipa su i greške u njezi djeteta – rijetko mijenjanje pelena, nedovoljno ili nepravilno čišćenje kože od svih iritanasa. S druge strane, pretjerano agresivno čišćenje, upotreba neodgovarajućih higijenskih sredstava, jakih sapuna, kupki, losiona, vlažnih maramica, krema i slično, zapaža se kao najčešći uzrok pojave pelenskog dermatitisa u posljednje vrijeme.
Osjetljiva dječija koža zahtijeva vrlo obazrivu primjenu provjerenih proizvoda za njegu te isključivanje svega što izaziva i najmanju iritaciju.
Učestale stolice, prolivi, antibiotska terapija često su propraćeni pelenskim osipom. U ovim slučajevima, saniranjem osnovne bolesti prestaje i osip.
Kako prepoznati pelenski osip?
Pojava crvenila različitog intenziteta u predjelu anogenitalne regije prvi je simptom koji se uočava. Najčešće je zahvaćen izbočeni dio guze, predio genitalija, donji dio trbuha, a prepone su, bar u početku, pošteđene. Koža je crvena, glatka, može biti malo toplija. Ako upala progredira, javljaju se mjehurići, erozije, ljuštenje i još izraženije crvenilo zahvaćene regije. To je obično znak da je došlo do gljivične ili bakterijske infekcije. One se javljaju kod dugotrajnih i ponavljanih osipa ili u sklopu komorbiditeta (drugih udruženih bolesti).
Na gljivičnu infekciju ukazuje intenzivnije crvenilo, blago natečene promjene, hrapavost, jasne granice prema zdravoj koži i pridružene sitne promjene. Najčešći uzročnik je Candida albicans, gljivica koja izaziva i mliječac u usnoj šupljini, prepoznatljiv po bjeličastim promjenama na sluznici i jeziku.
U slučaju bakterijske infekcije, razvijaju se mjehurići na oštećenoj koži, erozije – sitne ranice, a kasnije se pojavljuju medasto žute kraste. Staphylococcus aureus, Streptococcus faecalis, Pseudomonas aeruginosa su bakterije iz stolice koje najčešće izazivaju pelenski dermatitis.
U ovakvim slučajevima neophodna je konsultacija pedijatra radi adekvatnog liječenja.
Šta poduzeti?
Budući da je pelenski osip posljedica iritacije nježne dječije kože, preventivno treba kod svakog presvlačenja temeljito, ali nježno očistiti pelensku regiju. Važno je potpuno ukloniti ostatke stolice. Pri tome ne treba koristiti agresivna sredstva za čišćenje. Topla voda, blagi sapun ili kupka biće dovoljni. Ukoliko se koriste vlažne maramice one trebaju biti blage, prilagođene djeci i nikako zamjena za pranje vodom. Nakon pranja, kod brisanja treba izbjegavati trljanje, vlagu pokupiti tapkanjem koristeći mekane ručnike ili pamučne pelene. Nakon toga, bar na kratko, pustiti da koža bude izložena zraku i dobro se osuši.
Pelene mijenjati često, novorođenčetu i malom dojenčetu svaka 2 do 2,5 sata, i naravno svaki put kada ima stolicu. U slučaju ojeda potrebno je uzeti pelene drugog proizvođača, kao i proizvode za higijenu i njegu, sve dok se ne nađu odgovarajući.
Kreme za zaštitu i njegu nanositi isključivo na čistu, suhu kožu. Koristiti neutralne, namjenske proizvode na bazi provitamina vitamina B5 (pantenola), cink oksida, lanolina. Kao dobar izbor, već kod prvih znakova osipa, smatra se krema na bazi lizozima koja djeluje antibakterijski, antivirusno i antigljivično, pospješuje zacjeljivanje oštećene kože, ublažava upalu i štiti od infekcije.
Ako se pojava osipa poveže sa uvođenjem nove hrane, upotrebom određenih proizvoda za higijenu i njegu ili nekih drugih sredstava, poželjno je isključiti ih iz upotrebe. Ako je pelenski dermatitis propratna pojava antibiotske terapije, proliva, nicanja zubića i slično, obično prestaje nakon saniranja ovih stanja.
U najvećem broju slučajeva, uz pravilnu njegu i eliminaciju eventualnih okidača, pelenski osip prolazi za nekoliko dana. U suprotnom, potreban je pregled pedijatra.