Proteini su sigurno među najvažnijim nutrijentima u našoj svakodnevnoj prehrani, no čak i korisnih stvari ponekad može biti previše. To se često može dogoditi kod osoba koje provode visokoproteinsku dijetu, poput Atkinsonove ili Paleo dijete ili kod onih koji žele povećati mišićnu masu pa drastično smanje unos ugljikohidrata i povećaju unos proteina, a možda čak koriste i proteinske suplemente.
Proteini nam pružaju osjećaj sitosti, daju energiju, izgrađuju i obnavljaju mišiće, sudjeluju u procesiranju nutrijenata, jačaju imunitet i imaju niz drugih funkcija od presudnog značenja za normalno funkcioniranje našeg organizma. Sačinjeni su od aminokiselina koje predstavljaju gradivni materijali za tjelesna tkiva, uključujući krvne žile, mišiće, kosu, kožu i nokte. Uključeni su i u proizvodnju enzima i hormona koji omogućuju normalno funkcioniranje tijela.
Neke aminokiseline naše tijelo može sintetizirati, ali takozvane esencijalne aminokiseline moramo unijeti u naš organizam putem hrane. Izvori životinjskih proteina, poput mesa, ribe, mlijeka i jaja sadrže svih devet esencijalnih amino kiselina za razliku od većine biljnih izvora proteina koji nemaju cijeli “komplet” aminokiselina i to u odgovarajućoj količini (uz iznimku soje). Stoga je vrlo važno u prehranu uključiti različite izvore proteina kako bi tijelo dobilo sve potrebno.
Koliko nam je proteina potrebno
Da bi se odredilo koliko je proteina nekome potrebno na dnevnoj bazi treba uzeti u obzir nekoliko elemenata, među kojima su i učestalost tjelesne aktivnosti te funkcioniranje probave. Ipak, postoje neke opće preporuke o preporučenom dnevnom unosu proteina, a to je 50 do 62 g dnevno za odrasle muškarce i žene, što bi trebalo biti dovoljno da se spriječi manjak proteina u organizmu. Taj broj može ići do 140 grama dnevno za muškarce i 110 grama za žene, što je više od preporučenog, no još uvijek unutar dopuštenih granica. I tu bi trebalo stati jer prevelik unos proteina može biti itekako štetan s obzirom na to da se povezuje s razvojem bubrežnih bolesti, zatvorom i povećanim rizikom za razvoj raka.
Ove upozoravajuće znakove da možda pretjerujete s unosom proteina nemojte zanemariti:
1. Loše raspoloženje
Ako se već duže vrijeme budite neraspoloženi, možda pretjerujete s unosom proteina. Naime, ako jedemo previše proteina, obično ne konzumiramo dovoljno ugljikohidrata, što je tipično za dijete s visokim udjelom proteina i drastično smanjenim unosom ugljikohidrata. Naš mozak pokreću upravo šećeri iz ugljikohidrata.
Rješenje: primijetite li da ste izbacili iz prehrane previše ugljikohidrata u korist proteina, to ne znači da morate odmah pojesti pizzu kako biste popravili svoje raspoloženje. Radije posegnite za složenim ugljikohidratima, kao što su voće, jogurti, smeđa riža i cjelovite žitarice. Izbacite s jelovnika prekomjerno rafinirane ugljikohidrate jer vas oni mogu učiniti usporenim i neraspoloženim.
2. Mozak vam ‘ne radi’
Možda vam se u poslijepodnevnim satima čini da vam mozak više ne radi i da vam je hitno potrebna kava da se razbudite i dođete k sebi. Možda nije stvar samo u pospanosti i umoru već je uzrok višak proteina u vašem organizmu, odnosno manjak šećera. Ugljikohidrati su glavni izvor energije za mozak i ako ih nema dovoljno u tijelu, sposobnost koncentracije ne može biti na visini.
3. Debljate se
Točno je da prehrana s visokim udjelom proteina može pružiti osjećaj sitosti, no pretjerate li s količinom proteina, to bi se moglo negativno odraziti na vašoj liniji. Veća je vjerojatnost da do toga dođe ako pretjerujete s unosom životinjskih proteina ili pijete previše proteinskih shakeova.
Meso često znači dodatnu masnoću i kalorije, a s vremenom će to dovesti i do debljanja. Kako biste to izbjegli, nastojte uravnotežiti obroke tako da sadrže proteine iz nemasnog mesa, cjelovite žitarice, voće i povrće. Glavno pravilo neka bude: pola tanjura voća i povrća, jedna četvrtina proteini i jedna četvrtina ugljikohidrati iz cjelovitih žitarica.
4. Probava vam je spora
Unosite li u organizam previše proteina, to može usporiti vašu probavu jer s povećanim unosom proteina obično ide i smanjen unos vlakana prisutnih u žitaricama i povrću i voću. Uz obaveznih 25 g vlakana dnevno, bilo bi dobro svakodnevno popiti neki probiotik kako bi se probava vratila u normalu.
5. Stalno ste žedni
Još jedan znak da možda pretjerujete s unosom proteina je stalna žeđ. Da, prevelika količina proteina može uzrokovati blagu dehidraciju. Do nje dolazi zato što bubrezi rade prekomjerno kako bi izbacili višak proteina kao i dušik koji nastaje tijekom razgradnje proteina.
Rješenje? Naravno, pijte više vode i smanjite unos proteina. Nemojte zanemariti ovaj znak jer s vremenom može doći i do stvaranja bubrežnih kamenaca koji također mogu biti posljedica visokoproteinske prehrane.
6. Imate neugodan zadah
Jeste li možda primijetili da se, kad se vi smijete, nitko drugi ne smije? A vaši kolege odmiču glavu kad moraju s vama razgovarati? Loš zadah je uobičajena nuspojava osoba koje su na Atkinsonovoj dijeti jer prekomjerna konzumacija mesa zaista uzrokuje loš zadah.
Naše tijelo i mozak pokreću ugljikohidrati i kad ih nema dovoljno, tijelo kao pogonsko gorivo počinje koristiti masnoće, a pritom dolazi do stvaranja ketona kao nusprodukta. Od njih vaš zadah može imati miris acetona.