Često i dugotrajno sjedjenje je postalo, nažalost, nešto od čega ne možemo pobjeći. Već od malih nogu društvo navikava djecu na sjedalački način života tijekom školovanja pa se to uglavnom nastavlja i na poslu, kod kuće…
Stručnjaci tvrde ‘sjedenje je novo pušenje’. I dok mnogi vjeruju da vježbanjem mogu da poništie negativne učinke, to baš i nije tako.
11 opasnosti od pretjeranog sjedenja:
1. Srčane bolesti
Kada sjedimo, naši mišići otapaju manje masnoća i krv cirkuliše sporije nego što bi trebalo. S vremenom to može da podstakne nakupljanje masnoća u krvnim sudovima koje na kraju rezultiraju začepljenjem srca. Istraživanja pokazuju da ljudi koji puno sjede imaju dvostruko veću stopu kardiovaskularnih bolesti od onih koji su više na nogama.
2. Razvoj dijabetesa
Osim što se masnoće sporije razgrađuju, kod prekomjernog sjedenja povećava se i nivo šećera u krvi. Ljekari vjeruju da dugotrajno sjedenje može da promijeni način na koji naša tijela reaguju na insulin.
3. Preuranjena smrt
Prema studiji, objavljenoj u American Journal of Preventive Medicine, izgledi za preuranjeni gubitak života zbog dugotrajnog prekomjernog sjedenja se povećavaju čak i ako redovno vježbate. Ipak, to nije razlog da odmah prestanete s tjelesnom aktivnošću – izuzetno je važna za fizičko i psihičko zdravlje.
4. Razvoj tumora
Rizik od raka debelog crijeva, dojke i raka endometrijuma povećava se kod ljudi koji veći dio dana provode u sjedećem položaju. Povećanje nivoa insulina, koje podstiču rast tumorskih ćelija, glavna su poveznica između sjedenja i raka. Češće ustajanje, protezanje i kretanje pomažu u snižavanju razine inzulina i šećera u krvi.
5. Skolonost debljanju
Živite li sjedalačkim načinom, bilo da vam je posao takav ili jednostavno volite sjediti pred TV-om ili igrati igrice, šanse da nagomilate višak kilograma postaju veće. Studije pokazuju da se dok stojimo troši 30 posto više kalorije nego kada sjedimo. Naime, u sjedećem položaju cirkulacija lipaze, enzima koji apsorbira masnoće, se smanjuje, a to doprinosi gomilanju masnih naslaga. Istraživači sa Univerziteta u Tel Avivu pronašli su dokaze da predugo sjedenje podstiče proizvodnju ćelija masnog tkiva poznate kao – preadipocitne ćelije.
6. Napor vrata i ramena
Kod pretjeranog sjedenja za radnim stolom ili ispred računara dolazi do opterećenja vrata i ramena te bolova. Bolovi u vratu pojavljuju se zbog napetosti u mišićima. Položaj vrata kod sjedenja naziva se ‘vrat-dizalica’ i opterećuje vratne pršljenove što može dovesti do trajne neravnoteže. Takođe, dugotrajno sjedenje vodi lošijem držanju tijela.
7. Ukrućivanje kičme
Kada ste aktivni, mekani diskovi između pršljenova se prošire i djeluju kao amortizeri. To, takođe, pomaže da se ti diskovi opskrbe esencijalnim hranjivim tvarima, svježim kiseonikom i svježom krvi. Kod prekomjernog sjedenja oni postaju neuravnoteženi i počinje da im nedostaje tih hranjivih tvari. Kolagen tada zna da otvrdne oko tetiva i ligamenata te tako dolazi do ograničene fleksibilnosti, leđa postaju kruta.
8. Uništavanje diskova
Osim ograničene cirkulacije hranjivih materija u diskovima između pršljenova, dug period proveden u sjedenju povećava rizik od razvoja hernije lumbardnih diskova. To se događa zato što je kičma konstantno pod velikim pritiskom jer težina tijela nije ravnomjerno raspoređena.
– Kada sjedite, tada se narušava prirodna krivulja, što znači da su mišići na leđima pod opterećenjem da bi održavali oblik tijela. Naime, kada ne koristite prirodnu krivulju kičme da se dižete protiv gravitacije – pojasnila je Kelly McGonial, dr. sc., a prenosi portal moon-child.net.
9. Usporavanje rada mozga
Tokom sjedenja se sve u tijelu usporava pa tako i rad moždanih vijuga. Naime, što više se krećemo, više svježe krvi i kiseonika dolazi do mozga, a to pak rezultira njegovim boljim i bržim radom i povećanoj produktivnosti. Osim toga, tjelesna aktivnost podstiče proizvodnju hemikalija koje poboljšavaju raspoloženje.
10. Degeneracija mišića
Trbušni mišići su besposleni kada sjedimo jer inače nam pomažu da se držimo uspravno dok stojimo. Određeni mišići na bokovima se skraćuju i postaju zategnutiji, a to pak vodi ograničenim pokretima tokom hodanja. Tu pomažu vježbe poput čučnjeva, iskoraka i istezanja mišića nogu u stojećem položaju.