U rano jutro zadnjeg dana augusta, Parižani su po prvi put iskusili praksu koja je inače ograničena na tropske krajeve – vlasti su fumigirale (zaprašile) grad protiv tigrastih komaraca. Događaj je bio potvrda onoga što su javnozdravstvene statistike već pokazale: denga groznica, smrtonosna bolest koju prenose komarci, stigla je u Europu.
U 2022. u Europi je zabilježeno više slučajeva denga groznice nego u cijelom prethodnom desetljeću. Porast označava i prijetnju javnom zdravlju i odgovarajuću tržišnu priliku za cjepiva i tretmane protiv denge. Ove vijesti trebale bi potaknuti farmaceutsku industriju da poveća ulaganja u zanemarenu bolest.
Na prvi pogled, čini se da ova promjena koristi ne samo zemljama poput Francuske, već i državama poput Bangladeša i Filipina koje se dugo bore s denga groznicom. Ali ta bi pretpostavka mogla biti kobno pogrešna, rekli su stručnjaci za Politico.
Lindsay Keir, direktorica savjetodavnog tima za znanost i politiku u think tanku Policy Cures Research, navodi da je dobra stvar da se razvija više proizvoda, ali pita se hoće li to stvoriti dvoslojni sistem u kojem samo stanovništvo s visokim prihodima ima pristup tome.
INVAZIJE KOMARACA
Klimatske promjene i migracija znače da se komarci koji prenose denga groznicu, kao i druge bolesti kao što su chikungunya i zika virus, šire Europom. Najnoviji godišnji podaci Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) pokazuju da je 2022. u Europi zabilježen 71 slučaj denge: 65 u Francuskoj i šest u Španjolskoj.
Osobe oboljele od denge najčešće imaju blage ili nikakve simptome, ali denga može izazvati i visoke temperature, jake glavobolje i povraćanja. Teška denga groznica može uzrokovati krvarenje iz desni, bolove u trbuhu i, u nekim slučajevima, smrt.
Bolesti koje šire ti komarci tradicionalno spadaju pod kišobran zanemarenih tropskih bolesti, skupine infekcija koje uglavnom pogađaju zemlje s niskim prihodima, ali i ovo se sada mijenja.
SAMO ZA NEKE
Istraživanje Policy Cures Research, koje objavljuje godišnji izvještaj o ulaganju u istraživanje i razvoj zanemarenih bolesti, uklonilo je cjepiva protiv denga groznice iz svoje procjene 2013. No, Sibilia Quilici, izvršna direktorica lobističke skupine proizvođača cjepiva Vaccines Europe, rekla je da se sada sve više istraživanja odvija u području zanemarenih bolesti.
Među velikim proizvođačima lijekova, J&J radi na antivirusnom liječenju za denga groznicu, a MSD ima cjepivo protiv denga groznice u pripremi, dok Sanofi ima drugi lijek protiv žute groznice u razvoju. Dva cjepiva protiv denga groznice već su odobrena u EU – jedno od Sanofija i drugo od Takede.
No, sve to ne znači da će ti proizvodi biti prikladni za stanovništvo koje je godinama čekalo na njih. Također, moguće je da će fokus biti na prevenciji. No, pri povećanom ulaganju potrebno je obratiti pažnju i na infrastrukturu kako ne bi došlo do gomilanja zaliha ili do previsokih cijena.
Sve ovo podsjeća na greške tokom pandemije Covida kada su zemlje s manje novca i političke moći bile na začelju reda kada su u pitanju cjepiva.