Okidač za pojavu bijelih mrlja može da bude stres, velika trauma, trudnoća, sunčanje u solarijumu. Bez obzira na to što vitiligo može da se povuče spontano, to ne znači da je ovo oboljenje nestalo zauvijek. Vrlo često se vraća i to u većem broju kožnih promjena, a nekad je njegova pojava potpuno nepredvidiva. O vitiligu priča dermatolog dr Rajko Boričić.
“Vitiligo je bolest o kojoj se i dalje nedovoljno zna. Uzrok i mehanizam propadanja melanocita nije razjašnjen. Postoji više teorija o uzroku vitiliga od kojih su tri najzastupljenije. Po prvoj, autoimunskoj, organizam sam uništava ćelije koje stvaraju pigment kože, po drugoj, destrukcija melanocita nastaje usljed destrukcije vegetativnih i senzornih neurona i, treća, autocitotoksična, po kojoj do promjena na koži dolazi usljed nedostatka izvjesnih enzima.
S obzirom na to da se ne zna uzrok ovog stanja, kako se ono liječi?
Postoji nekoliko terapijskih modaliteta. Primjena kortikosteroidnih masti i krema može da bude korisna kod manjih, zahvaćenih regija. Postoji i grupa novijih ljekova za mazanje koji se nazivaju kalcineuronski inhibitori. Oni se primjenjuju kao jedini lijek ili u kombinaciji sa kortikosteroidima. U slučajevima kada su zahvaćene veće površine kože savjetuje se terapija kontrolisanog izlaganja ultravioletnim zracima određene talasne dužine, uz primjenu tableta koje povećavaju osjetljivost kože na UVA zrake, a koji stimulišu aktivnost melanocita u stvaranju pigmenta.
Koliko je terapija uspješna?
Pod uspjehom terapije podrazumijevamo zaustavljanje procesa depigmentacije i repigmentaciju zahvaćenih regija. Uspjeh dostupnih terapija je promjenljiv i individualan. Zasad najviše efekta ima primjena kontrolisanog izlaganja UVA zracima koja se može primjenjivati i kod djece, ali rijetko kada dođe do potpune repigmentacije zahvaćenih djelova. U liječenju vitiliga posljednjih godina dosta je popularan preparat melagenin koji se maže. Iako promjene imaju tendenciju širenja, kod od šest do 40 odsto pacijenata one mogu i spontano da se povuku. Ipak, potpuno je nepredvidivo da li će i kada da se vrate i u kom obimu.
Koliko vrsta vitiliga postoji?
Postoje lokalizovani i generalizovani oblici vitiliga.Suština vitiliga je da uvijek dolazi do destrukcije melanocita. Promjene koje nastaju u organizmu tada se ne ispoljavaju samo na koži i sluznicama, već može da bude zahvaćeno i oko, opne centralnog nervnog sistema, pa i unutrašnje uho. Promjene mogu da budu manje ili više brojne, ili postoji samo jedna. Do depigmentacije najčešće dolazi na šakama, stopalima, skočnim zglobovima, podlakticama, dok se na licu najčešće javljaju oko usana i oko očiju. Najteži oblik vitiliga je kada promjene zahvataju skoro cijelu kožu.
Kako se liječi najteži oblik?
“Najteži oblici vitiliga kod kojih je skoro cijela koža zahvaćena liječe se uglavnom iz estetskih razloga kada se kod pacijenta radi trajna depigmentacija zdravih djelova kože u cilju dobijanja ujednačenog tena. Kod pacijenata sa vitiligom kod kojih druge terapije nisu dale rezultate mogu se primjeniti i hirurške procedure, presađivanjem kože sa normalnim pigmentom i autologne transplantacije melanocita”, kaže dermatolog.
Da li je vitiligo često oboljenje?
Do dva odsto svjetske populacije suočava se sa ovim stanjem. Ono se kod najvećeg broja pacijenata javlja već u djetinjstvu, najčešće se ispolji do 20. godine, ali može da se javi u bilo kom periodu života. Bolest nerijetko može da počne sa jednom malom promjenom na koži, ili sa promjenom boje kože oko mladeža. Nije mali broj stručnjaka koji su uvjereni da je vitiligo autoimuno oboljenje, jer je često udružen sa drugim autoimunim bolestima
