U današnjem ubrzanom načinu života brza hrana često je prvi izbor – dostupna je, jeftina i štedi vrijeme. Ipak, iza praktičnosti i zavodljivog okusa kriju se ozbiljne zdravstvene opasnosti.
Većina brze hrane sadrži visoke količine zasićenih masti, šećera, soli i različitih aditiva koji dugoročno štetno djeluju na organizam. Redovna konzumacija može uzrokovati pretilost, povišen krvni pritisak, insulinsku rezistenciju i srčane bolesti.
Brza hrana često stvara osjećaj kratkotrajnog zadovoljstva, ali ne pruža dugotrajnu energiju. Takođe, neredovni obroci prepuni kalorija, a siromašni hranjivim tvarima, negativno utiču na rad metabolizma i raspoloženje. Djeca i mladi koji se u ranoj dobi naviknu na ovakav način ishrane imaju znatno veći rizik da razviju hronične bolesti u odrasloj dobi. Umjesto da redovno biramo hamburgere, pomfrit i gazirane sokove, trebamo se vratiti osnovama: svježe povrće, voće, integralne žitarice i domaće obroke. Promjena navika ne mora biti drastična, ali mora biti dosljedna.