Osobe s plućnim bolestima među najugroženijima su klimatskim promjenama, rekla je grupa stručnjaka za respiratorne bolesti i pozvala na brzo djelovanje kako bi se zaustavile klimatske promjene i smanjilo onečišćenje zraka.
Visoke temperature, promjene vremenskih obrazaca, porast peludi i drugih alergena, kao i šumski požari, oluje s prašinom i promet temeljen na fosilnim gorivima, pogoršavaju postojeća respiratorna stanja ili mogu stvoriti nova.
Utjecaj klimatskih promjena na planet i ljudsko zdravlje sada je “nepovratan”, a to dvoje je međusobno povezano, rekli su autori.
“Simptomi će se pogoršati, za neke će biti kobno”
Procjenjuje se da je zbog onečišćenja zraka 2019. umrlo 6.7 miliona ljudi u svijetu i 373.000 u Evropi, pri čemu staklenički plinovi i onečišćenje zraka imaju mnogo istih izvora.
U uvodniku časopisa European Respiratory Journal, autori su zatražili da EU, u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), smanji sigurnu granicu za onečišćenje zraka.
“Klimatske promjene utječu na svačije zdravlje, ali vjerojatno su respiratorni bolesnici među najranjivijima”, rekla je profesorica Zorana Jovanović Andersen sa Univerziteta u Kopenhagenu i autorica izvješća.
“To su ljudi koji već imaju poteškoće s disanjem i daleko su osjetljiviji na našu promjenjivu klimu. Njihovi simptomi će se pogoršati, a za neke će to biti kobno.”
Opasnosti za djecu
Djeca su više pogođena klimatskim promjenama i onečišćenjem zraka jer su im pluća još u razvoju, dišu brže i udišu dva do tri puta više zraka od odraslih dok više vremena provode vani.
Izloženost onečišćenju zraka u ranoj dobi života može povećati vjerojatnost da ljudi kasnije razviju hronične plućne bolesti, poput hronične opstruktivne bolesti pluća, kažu autori.
Smanjenje emisije stakleničkih plinova i zaustavljanje daljnjeg zagrijavanja planeta dovelo bi do “znatnih i direktnih koristi”, napisali su autori, budući da bi se zdravlje ljudi brzo poboljšalo kako zrak postaje čišći.
U nedavnim izvještajima WHO-a stoji da bi smanjenje emisija rezultiralo boljom kvalitetom zraka, stoga bi reguliranje onečišćenja zraka trebalo biti “u središtu” svake klimatske strategije, napisali su autori.