Znate li šta su antioksidansi i u kojoj mjeri ih treba uključiti u ishranu?

Naše tijelo je neprestano izloženo napadima slobodnih radikala. Slobodni radikali su najkraće rečeno nestabilne molekule kiseonika koje oštećuju naše ćelija, a nastale su zbog izlaganja suncu, zagađenja ili povećanih napora. Antioksidansi su tu da hvataju slobodne radikale u našem tijelu i sprečavaju njihovo štetno djelovanje na organe.

Neprestana izloženost oksidativnom stresu uzrokuje starenje organizma, smanjuje otpornost organizma u borbi protiv mnogih bolesti i uopšte šteti našem zdravlju i ljepoti.

Znate li šta su antioksidanti i kako djeluju?

- OGLAS -

Antioksidansi djeluju tako što:

• štite od oksidativnog stresa odnosno djelovanja slobodnih radikala
• usporavaju starenje
• štite od bolesti srca i krvnih sudova
• smanjuju rizik od pojave raka
• jačaju imunološki sistem.

- OGLAS -

Antioksidanti iz hrane ili suplementi – šta je bolje?

U najvažnije antioksidanse spadaju vitamini C, E, kvercetin, koenzim Q10, likopen, karotenoidi, astaksantin, flavonoidi…

- OGLAS -

Stručnjaci savjetuju da sve navedene antioksidanse konzumirate iz prave hrane, ne suplemenata jer ćete iz prirodnih namirnica dobiti cijelu kombinaciju antioksidansa, a ne samo jedan, ciljani.

Vitamin C

Vitamin C je antioksidans koji nalazimo u voću i povrću ili ga unosimo u obliku dodataka idhrani. Vitamin C je najjači vitamin koji štiti i jača imunološki sistem, pa je zato važan u prevenciji raznih infekcija. Važan je za rast i obnavljanje ćelija, a usporava i starenje. Podstiče sintezu kolagena pa je nezaobilazan kad je u pitanju ljepota i očuvanje mladolikosti kože.

Vitamin E

Vitamin E u obliku tokoferola topiv je u mastima. Najvažniji izvori su biljna ulja – suncokreta, pšeničnih klica, kikirikija, badema i njihove sjemenke odnosno plodovi. Vitamin E štiti organizam od djelovanja slobodnih radikala, oksidacije masnih kiselina, štiti srce i krvne sudove pa je važan antioksidans koji djeluje protiv holesterola i arterioskleroze.

Pročitajte…

Karotenoidi

Karotenoidi su topljivi pigmenti koje nalazimo u žutom, narandžastom, crvenom i zelenom voću i povrću – mrkvi, citrusima, špinatu, paradajzu, kajsijama, bundevi, brokuli, zelenom lisnatom povrću… U najvažnije karotenoide spadaju beta-karoten, zeaksantin, likopen (štiti od raka prostate) i astaksantin (djeluje na imunološki sistem, srce i krvne sudove), a oni nas štite od štetnog djelovanja UV zraka.

Cink i selen

Minerali cink i selen imaju važnu ulogu u jačanju imunološke funkcije organizma. Odlična su zaštita kod infekcija te štite organizam od štetnog djelovanja slobodnih radikala. Selen je sastavni element enzima koji učestvuju u oksidacijskim procesima. Takođe, doprinosi očuvanju elastičnosti tkiva, a nezaobilazan je kad je u pitanju zdravlje muškarca.

Mineral cink je prisutan u svim organima. Cink štiti od UV zračenja, jača imunološki sistem te sprečava bolesti srca i krvnih sudova. Zajedno s drugim antioksidansima, cink učestvuje u zaštiti organizma od nastanka raznih oblika raka.

Koliko antioksianasa bi trebalo uzimati dnevno?

Postoje određene dnevne doze preko kojih nije potrebno ići, pa je tako redom:

  • Selen do 55 mikrograma po danu
  • Cink, vitamin A, C, E – ovisi o spolu i dobi no prosjek bi za 30-godišnjakinju iznosio 8 miligrama cinka, 700 mikrograma vitamina A, 15 miligrama vitamina E, 75 miligrama vitamina C.
- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA