Na djelu je ponovno zamjena teza. Podsjećanja radi, prilikom uspostave tzv. Platforme, žurilo im se i na “silu” su završili proces izbora izaslanika izbacivši legitimno izabrane. Ovog puta, kad bošnjačke strane ne mogu skupiti većinu, opstruiraju izbor izaslanika u skupštinama u kojima mogu”, kazala je Bradara.
“Prema mojim saznanjima, ovaj proces trebao bi biti gotov do 31. siječnja tako da bi konstituirajuća sjednica mogla biti već početkom veljače i potrebe za panikom nema jer nećemo dopustiti da bilo tko, a pogotovo ne umirovljenici trpe. Svjesna sam odgovornosti, svojih obveza i nadležnosti kako ustavnih tako i poslovničkih koje moji kolege koriste kako im odgovara. Ne čudi i kontradiktornost domaćih i stranih pravnih stručnjaka glede ovog pitanja.
“Zanimljivo je da se ‘najviše brinu’ trenutačno oni koji su izbjegavali izmjenu Izbornog zakona, vršili pritisak na SIP, iako su bili upozoreni na posljedice nepostojanja zakonodavnoga pravnog okvira, pogotovo što smo o ovom scenariju razgovarali kad je još bilo moguće djelovati. Da je samo Zastupnički dom, recimo, proračun izglasao još u prosincu, prije odluke SIP-a, kada je Dom naroda još mogao zasjedati u starom sazivu, sad ne bismo imali problem.
U ovoj situaciji, kada je dio novih već izabran, to je, u najmanju ruku, dvojbeno. Bradara je spomenula i apelaciju SDA glede odluke SIP-a koja bi navodno trebala biti razmatrana krajem ovog mjeseca što, ako se obistini, će biti presedan jer se neke presude čekaju godinama.
“Oni očito misle da će im Ustavni sud usvojiti primjedbe i vratiti nas na početak, stoga još jednom apeliram na sve da završe proces konstituiranja skupština i izbora izaslanika da bi uspostava zakonodavne vlasti bila završena”, kazala je Bradara i poručila da svi zajedno trebamo imati više vjere u institucije i institucionalnu vlast.
“Odgovornost svih nas, bar se nadam, podrazumijeva se. Jer trenutačnim stanjem i naputkom SIP-a, koji je na snazi, nije zadovoljan ni HDZ čija je apelacija također na Ustavnom sudu, ali to nije razlog da se nepotrebno koče određeni procesi. Obično se u postizborno vrijeme traže kompromisi i rješenja da bi se približili stavovi, a oni koji su povjerenje dobili trenutačno traže izgovore za što veći razlaz”, zaključila je.