Bura oko izbora Željka Komšića za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine ni deset dana od održavanja Opštih izbora se ne stišava. Atmosfera negodovanja i nezadovoljstva prisutna je posebno u zajednicama sa većinskim hrvatskim stanovništvom.
Iz dana u dan, načelnici opština u kojima su Hrvati najbrojniji proglašavaju Komšića “personom non grata”, kako prenosi Radio Slobodna Evropa.
To je posljednji učinio gradonačelnik Širokog Brijega Miro Kraljević. Za Radio Slobodna Evropa nije želio komentarisati svoju odluku, jer kako je rekao, “to je jedna ružna priča”, ali u saopštenju za javnost naglasio je da su “Hrvati opet prevareni”.
“Nažalost, mi Hrvati smo opet prevareni. Bošnjačkim glasovima dirigiranim od političkoga Sarajeva, Željko Komšić ponovo je izabran na poziciju koja pripada Hrvatima. Ovakva politička situacija nikome na donosi dobro, a najmanje Bosni i Hercegovini. Izbor Komšića je nelegitiman i to je jasna poruka koju želimo poslati. Također, kao takav nije dobrodošao u naš Široki Brijeg i on je za nas ‘persona non grata'”, zaključio je Kraljević.
Željko Komšić nepoželjan je i u opštini Usora.
“S obzirom na to da su u Predsjedništvo BiH izabrana dva bošnjačka člana i da se Komšić lično stavio u funkciju majorizacije hrvatskog naroda u BiH, iz općine Usora mu poručuju da u svom budućem političkom djelovanju kada bude zastupao građane BiH zaobiđe područje ove lokalne zajednice, gdje većinski žive Hrvati jer ga ne smatraju svojim legitimno izabranim predsjednikom”, piše u saopštenju ove lokalne zajednice.
Novoizabranog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića nepoželjnim u svojim sredinama proglasili su i načelnici hercegovačkih opština Grude, Čapljina i Posušje, potom Čitluka i Livna, a njihov primjer je slijedilo i 11 opština Srednje Bosne. Obrazloženja su slična.
“Budući da je Željko Komšić, drugi bošnjački član Predsjedništva BiH, u svom prvom obraćanju nakon protivustavne i nezakonite pobjede za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Hrvatima u Srednjoj Bosni poslao posebnu poruku i posvetio nam nekoliko minuta svog govora, i mi njemu posvećujemo ovo pismo i javno dajemo do znanja kako na prostore Srednje Bosne gdje žive Hrvati nije dobrodošao, ukoliko on uopće zna gdje žive Hrvati u Srednjoj Bosni jer je podršku dobio u bošnjačkim mjestima po našim općinama”, navedeno je u pismu.
Može se očekivati da nakon opština, slično urade i kantoni sa hrvatskom većinom, smatra profesor ustavnog prava Kasim Trnka. No, proglašenje Komšića za “personu non grata” na tom nivou vlasti nema pravnu snagu.
“To je potpuno pravno ništavna odluka koja donesena, jer donio je kako pravnici kažu, nenadležni organ. Proglašenje ‘osobe non grata’, mogu uraditi samo države, kada nekom strancu ne dozvole dolazak ili boravak na svojoj teritoriji onda proglašavaju ‘osobom non grata’, ali i to se vrlo rijetko radi. Ovo su apsolutno ništavni koraci i oni su smišljeni za politički i psihološki efekat. Ne bi smjeli pretpostaviti da bi se na primjer neki lokalni funkcioner odlučio da preduzme neku sankciju ili fizičku mjeru ako bi sutra ta osoba došla na tu teritoriju, to bi bila zloupotreba državne sile. Ja mislim da se to neće dogoditi, već da je smišljeno da se proizvede politički i psihološki efekat“, objašnjava Trnka.
Poruka koju su zajednice sa hrvatskom većinom na ovaj način poslale je jasna. Željka Komšića ne priznaju za svog predstavnika u državnom Predsjedništvu. Analitičar i dugogodišnji novinar Pejo Gašaparević kaže da je proglašenje neke osobe nepoželjnom dio demokratske tradicije.
“To nije neuobičajena praksa, doduše ne tako česta, ali se ona pojavljuje u demokratskim procesima, ona nije možda kod nas razvijena. Ona nužno ne mora imati pravne posljedice, jer izbor gospodina Komšića nije pravno pitanje. Njegov izbor većinom bošnjačkih glasova je političko pitanje. Njegov izbor u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imaće, a već ima političke posljedice“, kaže Gašaparević.
Zbog činjenice da Komšić nije izabran većinskim “hrvatskim glasovima” kaže Gašparević, naredni četvorogodišnji period biće ispunjen trzavicama.
„Takva atmosfera će permanentno trajati. Povremeno će rasti, povremeno padati, ali cijelo četverogodišnje razdoblje, idući četverogodišnji mandat gospodina Komšića bit će ispunjen tim trzavicama. Ne vidim nikakvih signala da bi se od toga moglo odustati niti da bi on mogao što popustiti, niti da bi oni koji su protiv njegovog izbora mogli popustiti. Dakle, ulazimo u jedno intenzivno političko razdoblje gdje njegova pozicija neće biti nimalo komforna, ali isto tako mislim da se gospodin Komšić ponaša netaktično. On se pokušava sada približiti Hrvatima u Bosni i Hercegovini, a u predizbornoj kampanji nije odlazio na njihova područja. U prethodna dva mandata je također bio član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, nikad nije posjećivao većinska hrvatska područja. Mislim da je on sam sebi kumovao tako da bude neprihvatljiv za Hrvate u Bosni i Hercegovini“, kaže Gašparović te dodaje da će biti zanimljivo kako će, nakon svega, reagovati međunarodna zajednica.
Koliko će se negodovanje i nezadovoljstvo Hrvata odraziti na funkcionisanje vlasti ili na funkcionisanje samog Predsjedništva BiH?
“Što se tiče izbora Komšića implikacije i reperkusije će vući to što on faktički, upravo na ovoj razini, simboličkoj, nije priznat kao autentični predstavnik Hrvata, to će se vjerovatno reflektirati kroz prije svega loše odnose na koalicijskom nivou, vrlo vjerovatno na državnom nivou i na nivou Federacije, sa HDZ-om, jer će HDZ upravo to koristiti kao jedan od razloga zašto se njima treba izaći u susret unutar koalicionih pregovora da bi im se dalo možda više nego što im po prirodi stvari pripada”, ističe za RSE politički analitičar, Adnan Huskić.
“Što se tiče samog funkcionisanja Predsjedništva”, dodaje Huskić, “pogotovo te vertikalne relacije, tu nekih većih problema mislim da ne bi trebalo biti”.
“Naravno, izostale su one neke radikalnije reakcije koje su prizivali neki, čak iz Hrvatske, da se Komšiću zabrani ulazak ili da se prekinu kontakti sa Predsjedništvom, tako da, kada se situacija malo slegne, a vjerujem da hoće, ovo će ipak funkcionisati na koncu normalno”, kaže Huskić.
Simbolično poruka koju šalju načelnici i gradonačelnici iz većinski hrvatskih sredina nije jasno ukazala na suštinu problema, dodaje Adnan Huskić iz Centra za izborne studije.
“Komšić je, u stvari, u velikoj mjeri validirao potpuno zahtjeve koje stranke okupljene unutar HNS-a stavljaju pred nas, i što se tiče izmjena izbornog zakonodavstva i što se sada tiče vjerovatno izmjena Ustava, koje podrazumijevaju i izmjenu izbornog zakonodavstva u smislu legitimnog predstavljanja. Dakle, na neki način je ono što Čović dugo vremena nije uspio da uradi – da pretvori zaista u suštinski problem Hrvata, bojim se da je ovaj izbor Komšića upravo to uradio”, smatra Huskić.