Na sjednici su prisustvovali i predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto (HDZ) kao i predstavnici Sveučilišta u Mostaru.
Predlagač tačke je Odbor za Hrvate izvan Hrvatske na čijem čelu se nalazi aktuelni saborski zastupnik i bivši bh. parlamentarac Božo Ljubić koji je rekao da su konstitutivna prava hrvatskog naroda u BiH narušena i da je ustavna obaveza Hrvatske da skrbi o Hrvatima koji žive u BiH.
Kako kaže, Hrvatska je potpisnica dva međunarodna sporazuma, Washingtonskog sporazuma i koja su grubo narušena ustavnim amandmanima i izmjenama Izbornog zakona BiH.
On je rekao da je EU pozvala BiH da nastavi s reformama koje će osigurati jednaku zastupljenost svih naroda i građana. Istakao je da je Hrvatska punopravna članica EU i NATO-a te da u skladu s tim mora voditi računa o sigurnosti u regiji jer stanje u BiH direktno se održava i na Hrvatsku u pogledu stabilnosti.
Ljubić je kazao da rasprava o deklaracija nije povezana sa izborima u BiH jer su izbori samo potvrdili u kakvom položaju se nalaze Hrvati u BiH.
“Imao sam priliku razgovarati sa brojnim građanima, političkim ličnostima i medijskim djelatnicima. I ovi dobronamjerni ljudi u Hrvatskoj nemaju nedovoljno znanje o položaju Hrvata u BiH”, rekao je Ljubić.
Optužio je Bošnjake da zastupaju politiku unitarizma te da su unitarističke ideje dio agende bošnjačkih stranaka u koje spadaju nacionalne, ali i lijevo orijentisane stranke. On je rekao da se takve strukture zalažu za principe jedan čovjek-jedan glas i građansku državu, a sve s ciljem dominacije jednog naroda dok se hrvatski narod u BiH zalaže za federalizam,
Ljubić je rekao da razni oblici radikalizacije i utjecaji vanjskih sila dovode do toga da se na BiH gleda kao rizik za regiju, ali i Evropu nakon čega je parlamentarcima iznio svoje viđenje u vezi odnosa hrvatskih i bošnjačkih političkih predstavnika u Federaciji BiH.
On je okrivio bivšeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Wolfganga Petricha za nametanje preko 70 amandmana na ustave entiteta što je negativno utjecalo na prava Hrvata u FBiH dok “Hrvati u entitetu RS nisu dobili ništa”.
“Iako su hrvatske stranke okupljene oko HNS-a na ovogodišnjim izborima dobile preko 90 posto glasova Hrvata, bošnjačke stranke pokušavaju doći do kontrole kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH i na taj način formirati vlast”, rekao je Ljubić.
Osvrnuo se i na položaj Hrvata u bh. entitetu RS ističući kako sve odluke u Vladi RS mogu donijeti ministri iz reda srpskog naroda dok u Vladi FBiH to mogu učiniti ministri iz reda bošnjačkog naroda.
“Ključna rasprava u BiH vezana je za presude dva suda i to presude u predmetu Sejdić-Finci i odluka u predmetu Ljubić”, kazao je Ljubić koji je dodao da nije sporno da svako može biti kandidat za člana Predsjedništva BiH, ali da se ta odluka mora implementirati u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom.
On je rekao da se bez Doma naroda PFBiH ne mogu imenovati predsjednik i potpredsjednici FBiH, Vlada FBiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Dodao je da se sada odgovornost pokušava prebaciti na Centralnu izbornu komisiju (CIK) te da jedino Parlamentarna skupština BiH može promijeniti Izborni zakon BiH.
“U BiH postoji snažni konsenzus kada je riječ o Evropskoj uniji. Međutim, deklarativno opredjeljenje nije praćeno postupcima. Uz najviše zagovaranje hrvatskih političkih predstavnika i Vlade Hrvatske, BiH je predala aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji”, rekao je Ljubić.
Ljubić je poručio da je Hrvatska obavezna djelovati i reagovati u vezi s kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma u režiji Vijeća za implementaciju mira (PIC) pozdravljajući reakciju hrvatskih zastupnika u Evropskom parlamentu nakon izbora u BiH.
Ponovio je da se BiH treba ustrojiti na principima federalizma i da je Hrvatska dužna reagovati na kršenje ustava u susjednoj zemlji koje ide na štetu konstitutivnih naroda u BiH.
“Jedinstvo koje smo imali u Domovinskom radu i jedinstvo u Saboru kada je bilo govora o pridruženju EU i NATO-u traži da ovoj temi ne pristupamo stranački već nacionalno. Kome je upućena ova deklaracije? Prije svega Hrvatima u BiH, odnosno da im pošaljemo poruku da Hrvatska stoji iza njih, upućena je hrvatskoj političkoj javnosti, političkim elitama iz međunarodne zajednice, našim saveznicima u EU i NATO-u, ali i cinicima međunarodne zajednice. Na kraju upućena je političkim elitama u BiH, a posebno elitama druga dva naroda”, zaključio je Ljubić.