Priznanje palestinske države neće dovesti do prestanka ratnih operacija u izraelsko-palestinskom sukobu, kazao je u ponedjeljak hrvatski premijer Andrej Plenković, bez obzira na dosadašnja priznanja i najave nekih zemalja u tom smjeru.
Dosad je 147 zemalja priznalo Palestinu, a nekoliko zemalja najavilo je to učiniti u rujnu na zasjedanju Opće skupštine UN-a potkraj rujna, prenosi Hina. U svjetlu izraelskog rata u Gazi palestinsku državu su, među ostalima, priznale Irska, Norveška, Španija i Slovenija.
Prestati s iluzijama
“To govorim zato da ne bi imali iluzija da će priznanje naše ili bilo čije drugo dovesti do prestanka ratnih operacija. To je ono što svi skupa moramo itekako osvijestiti: neće”, poručio je Plenković koji je u Hrvatskom saboru predstavljao izvještaj o održanim sastancima Evropskog vijeća.
Prije toga je podsjetio na posjetu palestinske ministrice vanjskih poslova Varsen Agabekjan, koja je u Zagrebu prošlog mjeseca predstavila stajališta palestinskih vlasti, te se založila za priznanje Palestine.
“Mi smo itekako spremni pomoći smanjiti patnje civila, žena, djece, koji se nalaze u teškoj situaciji u Palestini. Osobito u Pojasu Gaze. Također, Hrvatska je dosad osigurala četiri miliona eura humanitarne pomoći za Gazu”, kazao je Plenković.
Osvrnuo se i na prošlosedmičnu posjetu izraelskog ministra vanjskih poslova Gideona Saara Zagrebu, te ponovio da mu je prenesen stav Hrvatske koja se protivi bilo kakvim akcijama koje dovode do daljnjih civilnih žrtava, koja se zalaže za oslobađanje svih talaca i što skoriji ozbiljan nastavak mirovnog procesa koji bi doveo do dvodržavnog rješenja.
Sveobuhvatno mirovno rješenje
“Da bismo do kraja razumjeli poziciju obje strane, zato i jesmo razgovarali i s ministricom i s ministrom, a dodatno je ministar Gordan Grlić Radman boravio u posjetu Jordanu i Siriji. Dakle, u regiji kako bismo i s ostalim partnerima nakon razgovora i dijaloga s nizom zemalja na Bliskom istoku razumjeli do kraja i anticipirali korake u sljedećim mjesecima”, naveo je Plenković.
“Mi vidimo nekoliko mjeseci koji su presudni da se dogovori sveobuhvatno mirovno rješenje, koje naravno svi priželjkujemo i na razini EU-a, ali i globalno”, dodao je.
Što se tiče Ukrajine, Plenković je naglasio kako se radi o sigurnosti cijele Europe “našoj slobodi, poštivanju međunarodnog prava, a i velikom utjecaju na sigurnosnu arhitekturu”, ali je ponovno spomenuo i državu EU-a koja često nije podupirala stav svih ostalih u bilo kojem smislu, pri čemu je očito mislio na Mađarsku, no nije je imenovao.
U kontekstu sigurnosti spomenuo je “dronove koji su letjeli iznad Poljske i gdje je i Poljska kao saveznica zatražila konzultacije na temelju članka 4. Washingtonskog ugovora, odnosno sporazuma kojim je osnovan NATO”.
Dodao je da potpora za Ukrajinu na razini Europske unije, ali i Hrvatske raste.
“Pomažemo i mi. Podsjećam na 14 paketa vojne pomoći ukupne vrijednosti 317 milijuna eura. Svake godine otkako je počela ruska agresija mi smo imali jednu međunarodnu konferenciju posvećenu Ukrajini”, kazao je Plenković.
To se odnosilo na parlamentarni samit Krimske platforme, donatorsku konferenciju o međunarodnom humanitarnom razminiravanju, sastanak lidera jugoistočne Europe i Ukrajine, te konferenciju o prenošenju iskustava Hrvatske u rehabilitaciji i oporavku ratnih vojnih invalida.
“S obzirom na broj žrtava i broj ranjenika, koji je zaista ogroman, i tu Hrvatska ima itekako svježa iskustva i korisna znanja kako im pokušati pomoći. Ne samo prihvaćanjem dijela tih ranjenika u Hrvatskoj u našim ustanovama, uključivši i novo izgrađene veteranske centre, nego jednako tako i ukupnom procesu rehabilitacije i rješavanju niza poteškoća s kojima se oni suočavaju”, kazao je Plenković.