Autorica knjige Grbavac je kazala kako je termin “jezični krajobraz” noviji izraz na našem govornom području.
– Cijela priča je počela 2010. kad sam prvi put čula za taj izraz u uredu moje mentorice, profesorice Vesne Muhvić-Dimanovski. Jezični krajobraz je jedna novija vrsta istraživanja koja je počela 1997, a riječ je o direktnom prijevodu engleskog izraza “linguistic landscape”, odnosno o istraživanju jezika u javnom prostoru nekog grada. Bavimo se grafitima, uličnim znakovima, raznim plakatima i slično – kazala je Grbavac.
Osim Mostara, Grbavac se bavila i istraživanjem grada Leuvena u Belgiji zato što, prema njenim riječima, oba grada imaju neke sličnosti.
– Naime, istraživanja jezičnog krajobraza su karakteristična za multinacionalne, multikulturalne, višejezične sredine kao što su i Mostar i belgijski Leuven, zato sam istraživanje provodila u tim dvama gradovima – kazala je Grbavac.
Recenzent “Uvoda u istraživanja jezičnog krajobraza”, prof. dr. sc. Marijana Sivrić je kazala kako je ova knjiga zanimljiva svima koji se bave društvenim i humanističkim znanostima dodavši kako je knjiga nastala na temelju doktorske disertacije Ivane Grbavac, koja je zapravo uvela tu novu sociolingvističku tematiku na naše prostore.
Po samoj svojoj tematici, navodi Sivrić, knjiga nam nastoji približiti identitet Mostara koji se odražava u jeziku zgrada i bilo kojeg javnog prostora, pokazuje kakav je identitet ljudi koji dolaze i borave u gradu ili tuda samo prolaze.