Presuda Sejdić-Finci potvrda da se na konstitutivnost pristalo uslijed etničkog čišćenja

Govor člana Predsjedništva BIH Željka Komšića ovim povodom prenosim u nastavku:
 
– Presudom Europskog suda za ljudska prava od 22. decembra 2009. godine u predmetu Sejdić-Finci protiv Bosne i Hercegovine, utvrđeno je da dijelovi Ustava BiH koji se tiču izbora za članove Predsjedništvo BiH i Dom naroda BiH, sadrže elemente sistemske diskriminacije, na način da građani koji se izjašnjavaju kao Ostali ili se čak se uopće etnički ne izjašnjavaju, već se smatraju građanima ove zemlje, nemaju mogućnost da ostvare svoja prava kandidiranja i izbora u pomenute organe vlasti.
 
Devet godina nakon izrečene presude Europskog suda za ljudska prava, postalo je jasno koje političke snage neće da izvrše implementaciju sve četiri presude iz Strazbura: Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku, kako bi se time iz Ustava BiH, a kasnije i iz Izbornog zakona BiH izbacila sistemska diskriminacija, koja našu zemlju odaljava od euro-atlantskih integracija.
 
– Podsjećam vas šta je Europski sud za ljudska prava zaključio o tome:
 
U presudi Sejdić i Finci Sud je primijetio da je u vrijeme kada su donesene sporne ustavne odredbe na terenu došlo do vrlo krhkog primirja, te da je cilj tih odredbi bio da se zaustavi brutalni sukob obilježen genocidom i „etničkim čišćenjem“ (vidi ibid., tačka 45). Priroda tog sukoba bila je takva da je bilo neophodno pristati na „konstitutivne narode” kako bi se osigurao mir (ibid.). Međutim sada, više od osamnaest godina nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi. Sud očekuje da će se bez daljeg odgađanja uspostaviti demokratsko uređenje. S obzirom na potrebu da se osigura stvarna politička demokracija, Sud smatra da je došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine.
 
– Isto tako, podsjećam vas da je Vijeće Europske unije za vanjske poslove (FAC), dva puta, oktobra 2017. i juna 2018. godine, zaključilo da se vlasti Bosne i Hercegovine moraju suzdržati od političkih i zakonodavnih poteza kojim bi se onemogućilo provođenje presude Sejdić-Finci i drugih vezanih presuda. Kada to stavite u kontekst pojedinih prijedloga Izbornog zakona BiH, onda postaje jasno da ovdje postoje političke opcije ili snage, koje svjesno zanemaruju zaključke europskih institucija i time vraćaju BiH nekoliko koraka unazad u odnosu na euro-atlantske integracije.
 
– Krajnje je vrijeme da se prestanemo zavaravati i igrati se evropskog puta Bosne i Hercegovine. Oni koji ne žele da provedu presude Evropskog suda za ljudska prava, a svi dobro znamo o kome se radi, nemaju više nikakvo pravo da govore o evropskoj perspektivni Bosne i Hercegovine. Dakle, ili će presude Evropskog suda za ljudska prava biti provedene ili ćemo i dalje ostati taoci onih koji sebe nazivaju ekskluzivnim predstavnicima naroda. Demokratske i evropske vrijednosti ne poznaju nikakvo ekskluzivna predstavljanja naroda. One poznaju samo pravo svakog građanina da bira i bude izabran.