Evropski parlament je danas u Strazburu usvojio Rezoluciju o evropskim integracijama BiH, u kojoj se izražava zabrinutost zbog izrazitog usporavanja reformskog procesa, do kojeg je došlo zbog “neslaganja među partijama i veoma polarizovane predizborne kampanje koja je počela vrlo rano”.
Prije glasanja, u utorak popodne, održana je rasprava u Evropskom parlamentu oko teksta Nacrta rezolucije. S tim u vezi, predstavnici tri evropske institucije: Evropskog parlamenta, Evropske komisije i Evropskog savjeta upozorili su da su reforme ozbiljno usporene i pozvali su na što hitnije formiranje svih vlasti u državi.
Autor Rezolucije, zastupnik i izvještač za BiH u Evropskom parlamentu, Dan Preda je naglasio da je na početku funkcije, 2014. godine, očekivao da će u toku njegovog mandata zemlja dobiti status kandidata.
“Ponovo su se pojavili demoni iz prošlosti, političke podjele kao i polarizacija na etničkim linijama”, naglasio je Preda i dodao kako je u Bosni i Hercegovini napredak moguć samo ako se političke elite “odreknu političkih igara i prestanu koristiti mržnju”.
Rumunski ministar za evropska pitanja George Camba je u ime Evropskog savjeta poručio da aplikacija za članstvo u EU predstavlja strateško opredjeljenje zemlje, ali da se to treba “prevesti u sveobuhvatne rezultate na terenu”.
“I mi dijelimo zabrinutost da je mnogo vremena izgubljeno na retoriku podjela u predizbornoj kampanji. Ovo je značajno usporilo reforme”, ocijenio je rumunski ministar.
a evropskog komesara nadležnog za pitanja proširenja Johanesa Hana ova retorika u BiH je dokaz da je neophodno pomirenje i jedinstvo.
“Ovo je početak kritične godine u kojoj želimo vidjeti nepovratan napredak ka EU”, upozorio je Han.
Sadržaj rezolucije
U izglasanoj rezoluciji piše da su reforme u Bosni i Hercegovini usporene od 2017. godine. Zastupnici Evropskog parlamenta smatraju da su političari BiH izražavali posvećenost reformama, međutim da je integracija u EU “sveobuhvatan proces koji zahtijeva političku volju, zajedničke napore svih sudionika i konsenzus o reformskoj agendi”. U tekstu se naglašava da deklarativna predanost evropskom putu od strane vlasti BiH, mora biti usklađena sa dosljednom implementacijom reformi koje proizlaze iz Reformske agende i pretočena u konkretne rezultate.
U dokumentu se izražava zabrinutost zbog rasprostranjene korupcije u BiH i konstantnog jaza između deklarisane političke volje za borbu i nedostatka konkretnih rezultata. U Rezoluciji se naglašava da je “slab i neadekvatan” pravni i institucionalni okvir za borbu protiv sistemske korupcije u oblastima kao što su finansiranje političkih partija, javne nabavke, sukobi interesa i prijavljivanje imovine. Takođe se izražava žaljenje zbog činjenice da vlasti na svim nivoima i dalje ignorišu ili odbijaju obavezujuće odluke pravosuđa, te da time ozbiljno osporavaju vladavinu prava.
S druge strane, Rezolucija pozdravlja smanjenje zaostalih predmeta ratnih zločina, kao i nastavak pozitivnog trenda u procesuiranju predmeta ratnih zločina koji uključuju seksualno nasilje, kao i poboljšanje u pružanju podrške žrtvama i sudskim svjedocima.
Evropski parlament osuđuje svaku glorifikaciju osoba osuđenih za najteže zločine protiv čovečnosti. “Pozivaju se svi politički lideri i institucije u BiH da odgovorno i objektivno, u interesu istine, pomirenja kao i mirne budućnosti, ocjenjuju ratne događaje i izbjegnu zloupotrebu pravosuđa u političke svrhe”, poručuje se u izglasanoj Rezoluciji.
Europoslanici smatraju da BiH i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, u predmetu Sejdić-Finci i sličnim predmetima. Putem ovog dokumenta se upozorava da je Savjet EU dobio zadatak da posebnu pažnju posveti ovom pitanju prilikom sastavljanja mišljenja o zahtjevu BiH za članstvo.
“Što bliže BiH dođe do članstva u EU, to će postati hitnija potreba za ustavnom reformom, čiji je cilj jačanje funkcionalnosti i osiguranje zaštite ljudskih prava; budući da, do sada, političko rukovodstvo zemlje nije bilo u stanju da otkloni nedostatke u Ustavu BiH”, navodi se u tekstu.
Evropski parlament žali što je “etnonacionalistička” retorika podjela još jednom dominirala u izbornoj kampanji i nastavlja da karakteriše politički diskurs. “Evropski parlament osuđuje nacionalističku i zapaljivu predizbornu retoriku koja produbljuje jaz između tri konstitutivna naroda”, poruka je Rezolucije.
Pozivaju se svi politički lideri da se bez odlaganja uključe u formiranje vlada na svim nivoima, radeći konstruktivno zajedno i u interesu građana svoje zemlje. U izglasanoj rezoluciji se izražava žaljenje zbog toga što prije izbora nije postignut kompromis u pogledu izmjena izbornog zakonodavstva.
Napominje se da je BiH i dalje zemlja porijekla, tranzita i odredišta za trgovinu ljudima. Pozivaju se vlasti BiH da poboljšaju upravljanje granicom i jačanje specijalizovanih jedinica za istragu trgovine ljudima, kako bi se djelotvorno borila protiv krijumčara. Takođe se sa zabrinutošću primjećuje sve veći broj migranata koji dolaze u BiH u posljednje vrijeme i nedostatak koordinacije između različitih nivoa vlasti u reagiranju na ovu situaciju.
S druge strane, zastupnici Evropskog parlamenta pohvaljuju napore bosanskohercegovačkih vlasti da zaustave odlaske svojih građana na strana ratišta, te ih poziva da primjene odgovarajuće kazne za one koji odu, kao i da se pozabave njihovom kasnijom socijalnom reintegracijom. Međutim, u dokumentu se sa zabrinutošću napominje da su “ćelije radikalizacije prijavljene na određenim lokacijama u zemlji”.
Evropski parlament je takođe naveo kako je zabrinut zbog nedovoljnih obrazovnih i ekonomskih reformi, koje dovode do visokog nivoa nezaposlenosti mladih i ekonomske emigracije. Stoga su bh. vlasti pozvane da se pozabave visokim stepenom neravnopravnosti spolova kod radne snage, te značajnim isključivanjem mladih iz manjinskih grupa iz mjera obrazovanja i zapošljavanja.
Izglasana rezolucija pozdravlja konstruktivne i stabilne bilateralne odnose BiH sa susjedima i potpisivanje brojnih bilateralnih sporazuma. Dokument poziva na jačanje dobrosusjedskih odnosa sa zemljama u regionu i na dalje napore za rješavanje svih otvorenih bilateralnih pitanja, uključujući demarkaciju granice sa Srbijom i Hrvatskom.
Dok evropski poslanici primjećuju da postoji sve veći uticaj stranih sila u BiH, ova institucija “čvrsto vjeruje da jači angažman EU na strani BiH ostaje najbolji način da se osigura napredak ka evropskim vrijednostima, stabilnosti i prosperitetu u zemlji”.