“Nakon 15 godina življenja u Beču, odlučio sam se na promjenu državljanstva. Supruga ima hrvatsko državljanstvo, a ja bosanskohercegovačko. Naš devetogodišnji sin ima dvojno državljanstvo, a mlađi hrvatsko. Vrijeme je da se na neki način unificiramo“, kaže Mirad Odobašić, nekada Zeničanin, a uskoro Austrijanac.
Nedavno je želio putovati na odmor u Škotsku, ali je sa pasošem svoje domovine morao platiti oko 200 eura za vizu, koliko bi ga koštao i kratki boravak na odmoru. I stajanje na granicama mu je ubrzalo odluku. Država prijema, Austrija, pozitivno je odgovorila na zahtjev o prijemu u njihovo državljanstvo.
Od taksi 740.000 eura
“Čekali smo 20 mjeseci, što je duplo duže od najavljenog. Slijedio je odlazak u domovinu i zgradu opštine gdje se vade standardni dokumenti – rodni, vjenčani listovi…, te zajedno s prevodom rješenja iz Austrije, popunjenim obrascem, pasošem, ličnom kartom i uplaćivanjem takse u visini od 407 eura po predmetu, sve sam to predao u Ministarstvo civilnih poslova BiH. U roku od sedam dana se dobije rješenje ispisa iz bh. državljanstva. Prihvatanje austrijskog će nas koštati oko 1.600 eura, s tim da supruga već ima državljanstvo zemlje Evropske unije“, objašnjava Odobašić.
Na sličan način je do drugog državljanstva već došlo 83.786 nekadašnjih državljana Bosne i Hercegovine, koji su prije toga ispisani iz knjige državljana ove zemlje.
Naplatu obrade zahtjeva i izdavanje rješenja vrši Ministarstvo civilnih poslova BiH i dobijene novca uvrštava u državni budžet:
„Prema Izvodu glavne knjige Ministarstva finansija i trezora BiH, ukupan prihod od naplaćenih taksi za 2018. godinu iznosi 1.446.929,70 KM (oko 740.000 eura). Pomenuti iznos odnosi se na uplaćene takse za odricanja, čiji postupak se vodio u sjedištu Ministarstva civilnih poslova BiH u Sarajevu. Za takse uplaćene za predmete koji su podneseni putem diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u inostranstvu nemamo podatke“, poručuju iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Paralelno s ispisom iz državljanstva, Bosna i Hercegovina je i primila u državljanstvo, i to 6.447 osoba za devet godina, što ipak ne nudi dovoljno razloga niti za kvantitativnu kompenzaciju.
U posljednjih pet godina, Služba za poslove sa strancima je odobrila privremeni boravak po osnovu humanitarnih razloga za četiri osobe bez državljanstva. Podsjetimo, sporazum o dvojnom državljanstvu BiH ima sa susjednim zemljama i Švedskom.
U ostalim zemljama Balkana se odlukama vlada pokušava nadoknaditi gubitak stanovništva. Olakšava se upis državljanstva potomcima iseljenika nekoliko generacija unazad, te pripadnicima naroda gdje god da živio. Kao demografska mjera se ukida uslov poznavanja jezika.
Svi Srbi mogu u Srbiju
Državljanstvo Republike Hrvatske je napustilo više osoba nego što je to slučaj u Bosni i Hercegovini, ali su i neuporedivo više imali prijema u državljanstvo. Od prvog dana 1992. do posljednjeg u 2017. godini, hrvatskog državljanstva se odreklo 86.746 osoba. Prijemom stranaca u hrvatsko državljanstvo primljene su 1.088.662 osobe. Od toga su na osnovi pripadnosti hrvatskom narodu državljanstvo stekle 679.482 osobe dok je 20.489 osoba primljeno u hrvatsko državljanstvo jer su iseljenici i njihovi potomci te bračni drugovi iseljenika.
U posljednje tri godine taj trend je nastavljen, kao i mali broj apatrida.
“U Republici Hrvatskoj je s odobrenim boravkom u 2018. godini bilo sedam osoba bez državljanstva te 22 osobe neutvrđenog državljanstva, u 2017. godini šest osoba bez državljanstva i tri osobe neutvrđenog državljanstva, a u 2016. godini pet osoba bez državljanstva i četiri osobe neutvrđenog državljanstva”, saopštavaju iz MUP-a RH.
U 2017. godini Ministarstvo uprave Republike Hrvatske evidentiralo je više od 27.000 upisa u maticu rođenih iz inostranstva, a u 2016. godini više od 25.000. Ispis je 350, a cijena upisa je znatno niža – pogotovo za one iz zemalja regije.
Slična situacija je i u Srbiji. Državljanstvo mogu dobiti svi Srbi, prvo iz regiona, pa onda i iz iseljeništva. Cijena prijema u državljanstvo (oko 143 eura) je mnogo niža nego ispis iz državljanstva Srbije (oko 265 eura). Za posljednjih 12 godina ispis iz državljanstva Srbije je odobren za 37.601 lica, a podnesenih zahtjeva MUP-u je bilo barem duplo. Za pozitivan stav države o ispisu treba biti punoljetan, imati regulisane poreze, vojnu obavezu i ne biti krivično gonjen.
Veliki disbalans u prijemima u državljanstva je Srbiju i Hrvatsku doveo do situacije da na evidencijama državljana imaju znatno više osoba od onih na evidencijama o prebivalištu u zemlji. Odgovore o razlozima treba tražiti u drugoj temi. Realna slika je da se i tamo broj stanovnika smanjuje, kao i u ostalim zemljama regije, a omjer stanovništva i dijaspore je manje-više jednak, s tim da svi državljani mogu da učestvuju u izbornom procesu, a poreze plaćaju samo oni sa prebivalištem. Upravo iz ovih zemalja nismo dobili podatke o broju osoba bez državljanstava na njihovoj teritoriji.
Sistematsko povećavanje
U Makedoniji je već niz godina poprilično ujednačen broj onih koji se upisuju i onih koji se ispisuju iz državljanstva ove zemlje. Imaju i iskustva sa osobama bez državljanstva:
“Na osnovu člana 7a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu Republike Makedonije, 48 osoba sa statusom bez državljanstva i lica sa priznatim statusom izbjeglice su primljeni. U Ministarstvu unutrašnjih poslova u toku je postupak za priznavanje državljanstva devet osoba sa statusom bez državljanstva“, kažu iz MUP-a Makedonije.
I Crna Gora sistemski radi na povećanju broja državljana, mada se povećava i broj ispisa iz državljanstva. U periodu od avgusta 2013. do avgusta 2018. godine, na osnovu ličnog zahtjeva za otpust iz crnogorskog državljanstva odobreno je 1.100 zahtjeva, a samo u 2018. godini je državljanstvo izgubilo 366 osoba. Cijena taksi za te slučajeve je 305 eura.
“Kada su u pitanju apatridi, u skladu sa Zakonom o strancima u 2018.godini podnijeto je osam zahtjeva za izdavanje putne isprave za lica bez državljanstva, od čega su izdate četiri putne isprave za lica bez državljanstva i u proceduri se nalaze četiri zahtjeva za dobijanje putne isprave za lice bez državljanstva. U 2014. smo u saradnji sa OSCE-om i UNHCR-om imali kampanju regulisanja pravnog statusa za lica koja borave u Crnoj Gori, a nemaju pristup nijednom državljanstvu ili ne mogu to dokazati. Na javni poziv se odazvalo 486 lica, a samo za sedam lica je dokazano da su lica bez državljanstva. Od toga je za pet lica izdata putna isprava sa rokom važenja od godinu dana, dok je jedno lice steklo crnogorsko državljanstvo, a jedno stalno nastanjenje“, objašnjavaju iz Direkcije za državljanstvo MUP-a Crne Gore.