Građani kažu da je to olakšanje, ali ne i trajno rješenje.
Rast cijena goriva u nekoliko navrata tokom prošle godine doveo je i do poskupljenja osnovnih životnih namirnica. Cijena sindikalne potrošačke korpe dostigla je skoro 1.900 KM. Najava vlasti da bi prosječna plata mogla ići do 1.000, kažu građani obradovala ih je, ali ne i riješila probleme.
Zaustaviti rad na crno, zaraditi više, uvoditi nove tehnologije i sačuvati radnike – cilj je i poslodavaca. Povećanje prosječne plate je realno očekivati jer su stigla i ohrabrujuća obećanja vlasti, kažu iz Unije udruženja poslodavaca.
“Ono što je bitno jeste da je Vlada spremna da se odrekne dijela prihoda koje bi ona ostvarila kroz povećanje plata i tako bi pomogla da taj rast plata u privredi bude veći. Prema tome, to je realno i cilj poslodavaca je da plata raste, naravno iz ekonomskih, ne deklerativno već ekonomskih kriterija”, tvrdi Saša Trivić, Unije udruženja poslodavaca RS, piše N1.
Računica je jasna, sa povećanjem plate raste i potrošnja, ali i proizvodnja.
“Bosna i Hercegovina mora da smanji poreze. Porez na rad, porez na život. Treba smanjiti opterećenje na isplaćene plate na nivo od 50 posto. To će omogućiti poslodavcim da ne traže dodatne načine za isplatu gotovog novca radnicima i stvoriće se sasvim realni uslovi da se plate povećaju na 1.000 maraka”, pojašnjava Zoran Pavlović, ekonomista.
Dok se čekaju ispunjenja obećanja političara građani Bosne i Hercegovine će raspoređivati prosječnu platu od 894 KM, što je blizu 460 eura. Nije mnogo bolja situacija ni u zemljama u regionu. Prosječna plata u Srbiji iznosi oko 430 evra, u Crnoj Gori 510, a Hrvatskoj 840.