Pripremila: Azra Mustedanagić
Zimske olimpijske igre i Paraolimpijske igre u Pekingu trebalo bi da budu održani početkom 2022. godine.
Međutim, jedan broj zemalja, među kojima i Kosovo, odbija da pošalje zvanične delegacije na ove događaje zbog navodnog kršenja ljudskih prava u Kini.
Kada se održavaju Olimpijske igre i koliko su velike?
Zimske olimpijske igre biće održane od 4. do 20. februara, a Zimske paraolipijske igre od 4. do 13. marta.
Kineska vlada i kompanije u zemlji potrošiće 3,9 milijardi dolara na događaje u Pekingu i oko njega i obližnjim gradovima.
Na Olimpijskim igrama učestvovaće oko 3.000 sportista na 109 različitih događaja.
Na Paraolimpijskim igrama biće 736 takmičara na 78 događaja.
Organizatori će mjesta takmičenja posuti sa ni manje ni više nego 1,2 miliona kubnih metara vještačkog snijega, zato što u regionu Pekinga pada vrlo malo snijega.
Kina je izgradila novu brzu prugu koja će prevoziti ljude do sportskih borilišta.
Međutim, mjere ograničenja zbog kovida značiće da će biti vrlo malo stranih gledalaca na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama.
Aktuelni propisi navode da će samo ljudi koji imaju boravište na kineskom kopnu, i koji nisu zaraženi kovidom, smijeti da posjećuju mjesta održavanja olimpijskih takmičenja.
Ljudi iz svih krajeva svijeta moći će da gledaju Olimpijske igre na televiziji.
Pet bh. sportista se kvalifikovalo za Zimske olimpijske igre u Pekingu
Pet bosanskohercegovačkih sportista do sada se kvalifikovalo za učešće na predstojećim 24. zimskim olimpijskim igrama, koje će od 4. do 20. februara 2022. godine biti održane u Pekingu.
Zahtjevne norme za Zimsku olimpijadu, do koje je ostalo još oko četiri i po mjeseca, do sada su ostvarili Elvedina Muzaferija i Emir Lokmić (alpsko skijanje), Sanja Kusmuk i Strahinja Erić (skijaško trčanje) i Mirza Nikolajev (sankanje).
Za učešće na igrama OKBiH potpisao je ugovore o stipendiranju sa devet potencijalnih kandidata. Stipendije su obezbijeđene od 1. oktobra 2019. do početka igara, putem programa Olimpijske solidarnosti Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK).
Ugovore o stipendiranju su potpisali Elvedina Muzaferija, Emir Lokmić, Marko Šljivić (alpsko skijanje), Edin Branković (brzo klizanje), Mirza Nikolajev (sankanje), Miloš Čolić, Sanja Kusmuk, Stefan Anić i Strahinja Erić (ski trčanje).
U OKBiH očekuju da će se još neko kvalifikovati iz grupe stipendista, koje su dobili na osnovu rezultata.
Uz stipendije od navedenih sportista Elvedina Muzaferije je nagrađena sa 7.000 KM za “program plus”, kao najbolje rangirana bh. takmičarka u ovom trenutku na svjetskoj listi. Na osnovu uspješnih nastupa u prošloj sezoni od 22-godišnje Visočanke se očekuje da napravi najbolji rezultat na Olimpijadi.
Također, OKBiH je sa 3.000 KM podržao i brzoklizača Tarika Omeragića, koji nije stipendista u nadi da će se kvalificirati. U OKBiH navode da trenutno rade na obezbjeđivanju sredstava za završne pripreme naših olimpijaca mimo regularnih stipendija. Tehničke pripreme idu svojim tokom, u toku je nabavljanje avio karata i obezbjeđivanje adekvane ceremonijalne opreme.
Bosanskohercegovačka sportska delegacija u Pekingu bi ukupno trabala da broji 13 do 14 članova, sportisti sa svojim trenerima i šefom misije.
Ovo će biti osmo učešće bosanskohercegovačkih sportista na Zimskim olimpijskim igrama, a najbolji plasman do sada ostvario je alpski skijaš Enis Bećirbegović, koji je 1998. godine u Naganu osvojio 21. mjesto u spustu.
Na 14. ZOI bit će primijenjene skoro iste mjere kao i na ovogodišnjim Ljetnim olimpijskim igrama u Tokiju, vezano za pandemiju Covid – 19. I u Pekingu najvjerovatnije neće biti stranih gledalaca, iako ima najava da će MOK i kineski organizatori pokušati bar malo liberalizovati mjere u odnosu na Tokio.
Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Kanada, Australija i Litvanija i Kosovo objavile su diplomatski bojkot Olimpijskih igara.
Iako će sve one poslati svoje sportiste da se takmiče, njihovi ministri niti zvaničnici neće biti prisutni.
SAD su saopštile da je do ovog poteza došlo zbog kineskog „kršenja ljudskih prava i zvjerstava u Sinđanu” – nad Ujgurima, muslimanskim stanovništvom u ovoj pokrajini.
Kineski susjed Japan takođe bi trebalo da se uključi u bojkot, ali su Francuska i Južna Koreja najavile da mu se neće pridružiti.
„Mislim da ne treba da politizujemo ove teme, naročito ako ćemo preduzimati korake koji su beznačajni i simbolični”, rekao je francuski predsjednik Emanuel Makron.
Kad su SAD najavile diplomatski bojkot 6. decembra, Međunarodni olimpijski komitet je saopštio da „poštuje” njihovu odluku, ali da je malo vjerovatno da će to uticati na uspijeh Olimpijskih igara.
Kako glase optužbe protiv Kine?
Vlada u Pekingu optužena je da je počinila zvjerstva nad muslimanskim stanovništvom Ujgura u sjeveroistočnoj pokrajini Sinđan.
Grupe za zaštitu ljudskih prava vjeruju da se posljednjih nekoliko godina više od milion Ujgura drži u velikoj mreži onoga što država naziva „kampovima za reedukaciju” i da su stotine hiljada njih osuđeni na zatvorske kazne.
Postoje dokazi i da se Ujguri koriste kao prinudna radna snaga i da se žene na silu sterilišu.
Neki bivši zatvorenici ovih kampova iznjeli su optužbe da su bili mučeni i seksualno zlostavljani.
Kina uporno negira da krši ljudska prava u Sinđanu i upozorava najglasnije kritičare – zemlje kao što su SAD i Njemačka – da se ne miješaju u kineska „unutrašnja pitanja” u Hongkongu.
Zemlja se najoštrije oglasila protiv američkog diplomatskog bojkota.
Kinesko ministarstvo spoljnih poslova reklo je da su SAD „očigledno prekršile olimpijski duh” i da će „platiti cijenu za pogrešne korake”.
Kina, međutim, nije navela koje će konkretno mjere preduzeti.
Na kineskoj društvenoj mreži Veibo, trenduju heštegovi kao što su „Kina nikad nije pozvala američke političare na Zimske olimpijske igre” i „SAD nisu u položaju da raspiruju vatru zbog festivala snijega i leda.”
Prethodni bojkoti Olimpijskih igara
Montreal 1976. – sportisti iz 33 zemlje, uglavnom afričke, protestovali su zbog Novog Zelanda, čiji je nacionalni ragbi tim nedugo prije toga išao na turneju po Južnoj Africi u kojoj je vladao režim Aparthejda
Moskva 1980. – sportisti iz 66 zemalja, među kojima i SAD, bojkotovali su igre iz protesta zbog sovjetske invazije na Avganistan
Los Anđeles 1984. – sportisti iz Sovjetskog Saveza i 17 njenih saveznika bojkotovalo je igre iz odmazde za američki bojkot četiri godine ranije